Više od pola milijuna hrvatskih umirovljenika danas plaća porez na dohodak od svojih mirovina, a ta brojka raste iz mjeseca u mjesec, stvarajući tihu financijsku dramu za generaciju koja je svoj radni vijek provela u nadi za sigurnom starosti. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje otkrivaju jasan trend: u siječnju 2026. godine porez je platilo 476.128 umirovljenika, da bi se taj broj već u veljači popeo na 491.462. U srpnju je porez obračunat na lipanjskim mirovinama za čak 529.542 korisnika. Dok se mirovine redovito usklađuju s rastom plaća i cijena, neoporezivi dio dohotka, takozvani osobni odbitak, godinama je bio zakovan na iznosu koji inflacija i životni troškovi sve brže sustižu. Trenutni prag od 600 eura postao je preniska prepreka, pa svako, pa i najmanje povećanje mirovine, gura tisuće novih umirovljenika u porezne škare, pretvarajući pozitivnu vijest o usklađivanju u izvor frustracije i manjih primanja.

Problem nije uzrokovan samo redovitim usklađivanjima, poput onog od 2,68 posto u travnju 2026., već i drugim zakonskim izmjenama koje su, iako dobronamjerne, imale neželjene porezne posljedice. Poreznoj obvezi kumuje i činjenica da sve više umirovljenika radi, pa im se mirovina pribraja plaći, čime ukupan dohodak lako premašuje neoporezivi iznos. Povećanje invalidskih mirovina za deset posto i ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina također su mnogima podigli primanja tik iznad neoporezivog praga. Čak i jednokratni Vladini dodaci, namijenjeni ublažavanju siromaštva, paradoksalno su neke umirovljenike uveli u sustav oporezivanja. Sam mehanizam obračuna poreza dodatno komplicira situaciju. Porez se ne plaća na cjelokupnu mirovinu, već samo na iznos koji premašuje 600 eura osobnog odbitka. Na tu razliku primjenjuje se polovica niže stope poreza na dohodak, koja se razlikuje od grada do grada. Tako će umirovljenik u Zagrebu na oporezivi dio platiti 11,5 posto poreza, dok će onaj u Osijeku, Rijeci ili Dubrovniku platiti 10 posto. Ova pravila jednako vrijede i za primatelje inozemnih mirovina, koji uz to moraju ispuniti i dodatne obveze prema Poreznoj upravi kako bi regulirali svoj status i izbjegli dvostruko oporezivanje.

Suočena sa sve glasnijim nezadovoljstvom, Vlada je najavila radikalan potez: potpuno ukidanje poreza na dohodak od mirovina s prvim danom 2027. godine, mjeru koja je čak i ubrzana za godinu dana kako bi se ublažile posljedice rasta životnih troškova. Predstavljen kao čin socijalne pravednosti, ovaj potez trebao bi povećati raspoloživi dohodak za gotovo pola milijuna građana. No, detaljnija analiza otkriva da će korist od ukidanja poreza biti vrlo nejednako raspoređena. Najviše će profitirati umirovljenici s najvišim mirovinama. Primjerice, umirovljenik u Zagrebu s mirovinom od 1.000 eura može očekivati oko 46 eura više svakog mjeseca. Onaj s primanjima od 800 eura dobit će 23 eura, dok će umirovljenik s mirovinom od 650 eura, koja je tek neznatno iznad poreznog praga, u novčaniku osjetiti povećanje od jedva 5,75 eura. S druge strane, stotine tisuća onih čija primanja ne prelaze 600 eura neće dobiti apsolutno ništa jer porez nisu ni plaćali, piše Poslovni.hr.