U Krapinsko - zagorskoj vodi pije se zdravstveno ispravna voda, pokazalo je izvješće HZJZ-ove Službe za zdravstvenu ekologiju, Odjela za kontrolu zdravstvene ispravnosti voda. U izvješću objavljenom u srijedu, od 431 lanjskih uzorka iz lokalnih vodovoda, njih čak 169 - ili gotovo 40 posto - bilo je zdravstveno neispravno. Najčešći razlog je mikrobiološko onečišćenje: 160 uzoraka (37 posto) bilo je mikrobiološki neispravno. O lokalnim vodovodima uglavnom se skrbe grupe građana ili mjesne zajednice.

Nadalje, u Izvješću se navodi da je Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata u kontrolama stavila naglasak na prisutnost bakterije Legionella u objektima od javnozdravstvenog interesa, kao što su hoteli, bolnice i objekti za smještaj osjetljivih skupina. Ta bakterija, uzročnik tzv. Legionarske bolesti, pronađena je u tri hotela, jednom objektu za pružanje socijalne skrbi i u jednoj bolnici, dok je u vodi jedne bolnice detektirana i tvrdokorna Pseudomonas aeruginosa. U tri slučaja utvrđena je neusklađenost u osnovnim školama, a odnose se na skupinu mikrobioloških parametara (enterokoki, Escherichia coli...) te na kemijske parametre (kloriti, aluminij i željezo).

U izvještaju se navodi i da je u Hrvatskoj lani djelovalo 130 pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, a evidentirano je 215 lokalnih vodovoda. Procjenjuje se da je na javnu vodoopskrbu priključeno oko 92,7 posto stanovništva dok je na lokalnoj oko 1,4 posto. Od ukupno definiranih 495 zona opskrbe, 280 ih je u javnoj, a 215 u lokalnoj vodoopskrbi.

Sustavom samokontrole analizirano je više od 66.000 uzoraka iz vodoopskrbne mreže na kemijske pokazatelje i više od 52.000 uzoraka na mikrobiološke pokazatelje. Na izvorištima je detektirano 20 posto neispravnih uzoraka na kemijske i 34 posto na mikrobiološke parametre, dok su u vodoopskrbnoj mreži isporučitelji detektirali 0,87 posto neispravnih uzoraka na kemijske i 0,29 posto na mikrobiološke parametre.

Gdje ima najviše neispravnih uzoraka?

U okviru državnog monitoringa, koji koordinira HZJZ, a provode županijski zavodi za javno zdravstvo i Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, u javnoj distribucijskoj mreži pronađeno je 167, odnosno 2,1 posto neispravnih uzoraka vode za ljudsku potrošnju.

Daleko najviše neispravnih uzoraka imala je Vukovarsko-srijemska županija (11,9 posto), slijede Dubrovačko-neretvanska (6,4), Bjelovarsko-bilogorska (6), Splitsko-dalmatinska (5,1), Osječko-baranjska (3,04), Zadarska (2,9), Primorsko-goranska (2,74), Karlovačka (1,9) i Šibensko-kninska (1,09) županija. 

Pritom je 120 uzoraka (1,5 posto) bilo kemijski, a 54 (0,7 posto) mikrobiološki neispravno. Kada se izuzmu oni koji su uz valjana rješenja o dozvoljenom odstupanju ocijenjeni kao ispravni, neispravnih uzoraka u konačnici je bilo 139 (1,8 posto). Nakon toga poduzete su 'popravne radnje', najčešće čišćenje, ispiranje i/ili dezinfekcija kontaminiranih komponenti, upućuje HZJZ.

Županije krše zakon

Plan državnog monitoringa javnih distribucijskih sustava u 2021. godini nije realiziran u potpunosti, već u razmjeru od 85,7 posto. Glavni je razlog neosiguravanje financijskih sredstava županija i to unatoč zakonskoj obavezi.

U lanjskom monitoringu izvorišta vode za ljudsku potrošnju, od ukupno 319 uzoraka neispravno ih je bilo čak 230 ili 72 posto. Najčešći razlog neispravnosti vode na izvorištima bilo je mikrobiološko onečišćenje (197 uzoraka). Voda se nakon crpljenja, a prije distribucije potrošačima, obrađuje gdje je to potrebno, a obvezna je provedba dezinfekcije. Međutim neki javni opskrbljivači ne rade zakonom propisani monitoring izvorišta dok ga neki rade u obimu većem od propisanog, stoji u izvještaju HZJZ-a.