Prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za 2024. godinu, objavljeni su najnoviji podaci Registra nuspojava cijepljenja.

U 2024. godini zabilježene su ukupno 63 prijave nuspojava. Od tog broja, 27 prijava odnosilo se na cjepiva koja su dio Programa obveznog cijepljenja, dok se preostalih 36 odnosilo na cjepiva koja nisu obuhvaćena tim programom. U kategoriji obveznog cijepljenja, prijave su se odnosile na cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele, dječje paralize, difterije, tetanusa i hripavca, kao i na kombinirana dječja cjepiva koja pružaju zaštitu od hepatitisa B i Hib infekcija, piše Dnevnik.hr. 

Kada je riječ o cjepivima izvan obveznog programa, najveći broj prijava zabilježen je nakon cijepljenja protiv HPV-a. Osim toga, bilo je prijava i nakon cjepiva namijenjenih zaštiti od krpeljnog meningoencefalitisa, gripe, hepatitisa B, pneumokoka, meningokoka B, rotavirusa, tetanusa, vodenih kozica i bjesnoće. Važno je napomenuti da ovo izvješće ne uključuje nuspojave cjepiva protiv bolesti COVID-19, koje se analiziraju zasebno.

U usporedbi s prethodnom godinom, broj prijavljenih nuspojava smanjio se za otprilike četvrtinu. Godine 2023. evidentirane su 83 prijave. Međutim, HZJZ naglašava da ukupan broj prijava ne odražava stvarnu učestalost nuspojava, budući da se blage i očekivane reakcije, poput lokalne boli na mjestu uboda ili kratkotrajno povišene temperature, često ne prijavljuju.

Najviše pojedinačnih prijava u 2024. godini, njih 15, odnosilo se na devetovalentno cjepivo protiv humanog papilomavirusa, Gardasil 9, koje nije dio Programa obveznog cijepljenja. Dodatnih šest prijava zabilježeno je kada je Gardasil 9 primijenjen istodobno s cjepivom protiv difterije, tetanusa i dječje paralize.

Nakon samostalne primjene Gardasila, najčešće prijavljene reakcije uključivale su lokalne reakcije, povišenu temperaturu, koprivnjaču, vrtoglavicu, slabost i mučninu. U jednom slučaju, prijavljena je sumnja na epileptični napadaj neposredno nakon cijepljenja, pri čemu je osoba nakratko izgubila svijest i imala nekoliko nevoljnih trzaja ekstremiteta, što je zahtijevalo dodatno medicinsko praćenje. HZJZ napominje da broj prijava za pojedino cjepivo ne odražava učestalost nuspojava, jer izvješće ne sadrži podatke o ukupnom broju primijenjenih doza.

Cjepiva obuhvaćena programom

Šest prijava zabilježeno je nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubele, a još četiri kada je ovo cjepivo primijenjeno zajedno s odvojenim cjepivom protiv dječje paralize. Djeca se cijepe protiv ospica, zaušnjaka i rubele u dvije doze: prva nakon navršenih 12 mjeseci života, a druga pri upisu u prvi razred osnovne škole. HZJZ ističe da su ovakvi oblici bolesti rijetki, blagi i obično prolaze spontano, te da osoba kod koje se razviju postvakcinalne ospice nije zarazna za okolinu.

Cijepljenje kombiniranim cjepivima započinje s navršena dva mjeseca života, s dozama koje se primjenjuju u razmacima od osam tjedana, a docjepljivanje se provodi u drugoj godini života. Ovisno o prethodno primljenim dozama, u određenim terminima može se primijeniti šesterovalentno ili peterovalentno cjepivo. HZJZ navodi da se opsežne lokalne reakcije, veće od pet centimetara, pojavljuju kod 1 do 10 posto djece cijepljene kombiniranim cjepivima koja sadrže komponentu protiv hripavca. Ozbiljne nuspojave ovih cjepiva izuzetno su rijetke, javljaju se u manje od 0,01 posto cijepljenih osoba.

Nakon cjepiva protiv dječje paralize prijavljene su četiri reakcije, uključujući lokalne reakcije, koprivnjaču i povišenu temperaturu. Zanimljivo je da nakon zasebne primjene konjugiranih pneumokoknih cjepiva Synflorix i Prevenar 13 nije zabilježena nijedna prijava.

Cjepiva izvan programa

Dvije prijave nakon cijepljenja protiv gripe odnosile su se na lokalne reakcije na mjestu uboda. Tri reakcije prijavljene su nakon cijepljenja protiv krpeljnog meningoencefalitisa, a dvije nakon zasebne primjene pneumokoknog cjepiva za odrasle. Dodatne dvije prijave zabilježene su nakon njegove istodobne primjene s cjepivom protiv meningokoka B. Pojedinačne prijave evidentirane su nakon cjepiva protiv tetanusa, rotavirusa, vodenih kozica i bjesnoće.

HZJZ, uz podatke o nuspojavama, objavljuje i podatke o kretanju bolesti koje su, prije uvođenja cjepiva, uzrokovale tisuće oboljenja godišnje. Zahvaljujući sustavnom cijepljenju djece, ospice i rubeola su eliminirane u Hrvatskoj, što znači da nema trajnog domaćeg prijenosa, iako se pojedinačni slučajevi i dalje mogu pojaviti. Difterija i dječja paraliza također su eliminirane. Značajno je smanjen pobol od zaušnjaka za 99 posto, učestalost akutnog hepatitisa B za 96 posto, invazivne Hib bolesti za 94 posto, a tuberkuloze za više od 98 posto.

Iznimka je hripavac, čiji se uzročnik i dalje ciklički širi, budući da imunitet stečen cijepljenjem ili preboljenjem s vremenom slabi. U epidemiji koja je započela sredinom 2023. godine, zabilježeno je više od 6660 prijava oboljelih, od čega 1863 u prvim mjesecima 2024. godine.

Cijepni obuhvat djece u prvoj godini života kretao se između 90,9 i 95,5 posto, ovisno o vrsti cjepiva. Prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubele bilo je obuhvaćeno 90,1 posto djece, dok je pri upisu u osnovnu školu taj obuhvat iznosio 89,4 posto. Niži obuhvati zabilježeni su kod pojedinih docjepljivanja: docjepljivanjem protiv difterije, tetanusa i hripavca u drugoj godini života bilo je obuhvaćeno 88,6 posto djece, a u šestoj godini 86,6 posto. Među šezdesetogodišnjacima, protiv difterije i tetanusa cijepilo se samo 29,9 posto osoba predviđenih Programom.