Foto: Ilustracija 

Candida auris, vrsta gljivice koja je prvi put identificirana u Japanu 2009. godine, posljednjih je godina pod pojačanim nadzorom u SAD-u zbog straha da bi mogla predstavljati ozbiljnu, potencijalno smrtonosnu prijetnju stanovništvu.

Iako je ova tzv. superbakterijska gljivica poznata već neko vrijeme, novi pregled istraživanja koji su proveli znanstvenici iz Centra za otkrića i inovacije Hackensack Meridian (CDI) označio ju je kao rastuću opasnost. Razlog je sve veća virulentnost i sposobnost razvoja otpornosti na lijekove, piše Newsweek.

Posebno je opasna za ranjive skupine. To su osobe oslabljenog imunosnog sustava, starije i bolesnike u bolnicama. Prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ove je godine Candida auris već zarazila najmanje 7000 ljudi u 27 saveznih država.

Lako se širi i prilagođava

Studija objavljena u znanstvenom časopisu Microbiology and Molecular Biology Reviews pokazala je da je stanična stijenka ove gljivice jedinstvena. Njezina gusta struktura pomaže joj da se odupre antifungalnim lijekovima i olakšava interakciju s domaćinom, odnosno ljudskim organizmom.

Osim toga, Candida auris razvila je različite mehanizme preživljavanja. Može, primjerice, prijeći iz oblika kvasca u rast putem filamenata, što joj omogućuje lakše širenje i prilagodbu.

Znanstvenici upozoravaju i da se gljivica može pričvrstiti na ljudsku kožu te mijenjati svoju fenotipsku, odnosno gensku ekspresiju ovisno o uvjetima u okolini. Sve to dodatno povećava njezinu sposobnost izbjegavanja terapija i kontrole infekcije.

Visoka stopa smrtnosti

Iako Candida auris predstavlja posebno ozbiljnu prijetnju, važno je istaknuti da su i sve druge invazivne gljivične infekcije velik zdravstveni problem. One godišnje pogađaju oko 6,5 milijuna ljudi diljem svijeta i povezane su s visokom stopom smrtnosti.

Postoje određene strategije za borbu protiv infekcija uzrokovanih Candidom auris. Iako ova gljivica može pronaći načine kako izbjeći imunološki odgovor organizma, cijepljenje i terapijski pristupi ipak su mogući. Istraživači, međutim, naglašavaju da bi ih trebalo dodatno razvijati i jačati.

Trenutačno su dostupne četiri klase antifungalnih lijekova, ali njihova učinkovitost varira. Uz to, tri nova lijeka nalaze se u fazi ispitivanja ili su nedavno odobrena. Problem predstavlja i dijagnostika jer laboratorijski testovi znaju biti nepouzdani te ponekad dovode do pogrešne identifikacije gljivice kao neke druge vrste kvasca. Takve pogreške mogu značajno odgoditi pravodobno i učinkovito liječenje, prenosi Tportal. 

Potrebni su novi lijekovi

„Uzevši sve u obzir, ovi podaci znače da su potrebna nova antifungalna sredstva širokog spektra djelovanja protiv ljudskih gljivičnih patogena, za poboljšanje dijagnostičkih testova i za razvoj dodatnih modaliteta liječenja pacijenata s visokim rizikom, temeljenih na imunitetu i cjepivima“, poručili su istraživači u zajedničkoj izjavi.

„Osim toga, budući napori trebali bi se usredotočiti na podizanje svijesti o gljivičnim bolestima razvojem boljih mehanizama nadzora, posebno u zemljama siromašnim resursima. Taj bi razvoj trebao bi pomoći u poboljšanju ishoda i prognoze pacijenata pogođenih oportunističkim gljivičnim infekcijama.“