Prethodni članak
Sljedeći članak

SAVJETI PSIHOLOGINJE: Kako se nositi sa stresom zbog koronavirusa

Psihološku pomoć građani mogu zatražiti 24 sata dnevno na broj 091/576-3024


Nazvali smo Društvo psihologa KZŽ i pitali kako se može olakšati izloženost stresu zbog situacije s koronavirusom

Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije u suradnji s Hrvatskom psihološkom komorom i Hrvatskim psihološkim društvom uspostavilo je telefonsku liniju za pružanje psihološke potpore građanima Krapinsko-zagorske županije u aktualnoj situaciji epidemije koronavirusa.

Psihološku pomoć građani mogu zatražiti 24 sata dnevno na broj:

091/576-3024

 

Na telefonu su građanima dostupne psihologinje i psiholozi iz Društva psihologa Krapinsko-zagorske županije. Na području Krapinsko-zagorske županije također je otvoreno više telefonskih linija za dobivanje informacija iz raznih područja o korona virusu. Otvoren je i poseban broj za informacije o korona virusu na nacionalnoj razini na 113. Dodatne važne brojeve telefona na nacionalnoj razini možete pronaći na poveznici: https://www.koronavirus.hr/vazni-brojevi/56

Nazvali smo Društvo psihologa kako bi pitali kako se nositi sa svakodnevnim stresom i novonastalom situacijom oko koronavirusa. Na naša pitanja odgovarala je psihologinja Iva Petek čije preporuke donosimo u cijelosti u nastavku

1. Preporuke za nošenje sa stresom tijekom epidemije koronavirusom je da ograničimo konstantnu izloženost konsantnim izvorima informacija o koronavirusu. Naravno da treba saznati osnovne informacije kako se zaštiti od mogućnosti zaraze, ali pritom treba jako paziti na izvor informacija. Ovo je vrijeme kada kruže točne informacije i preporuke, ali i brojne netočne informacije i vrlo je teško provjeriti istinitost. Treba biti usmjeren na ono što nam govori Stožer civilne zaštite, što govore dužnosnici, epidemiolozi i provjeriti da upijamo točne informacije. Kod generalnih uputa treba ograničiti svoju izloženost informacijama o koronavirusu  2 do maksimalno 3 puta dnevno. Ovo je jedna situacija kad nemamo osjećaj kontrole i borimo se s nečim što nam je nepoznato i zato se toliko bojimo. Koronavirusa borimo se više nego sezonske gripe. Zbog svega onog što  je nepoznato imamo jači doživljaj opasnosti, osjećaj kontrole može nam vraćati stalno provjeravanje ima li novih informacija i onda kad osoba pročita novu vijest ima osjećaj 'Ok, donekle imam konce u svojim rukama, u toku sam, ništa mi ne može pobjeći', ali to nas s druge strane nas čini konstantno u osjećaju pripravnosti, naš živčani sustav je stalno u osjećaju pripravnosti, borbe ili bijega i zato smo u konstantnom stresu.

2. Svaki roditelj najbolje zna što njegovo dijete umiruje i što voli. Ako imate dijete školarca, može se ujutro uzeti određeno vrijeme da dijete obavi svoje školske obaveze, nakon toga slijedi ručak, a nakon njega uživanje u slobodnom vremenu na onaj način koji bi dijete odvratilo od stresa. Npr. to može biti bojanje, ako imaju dvorište odlazak u dvorište uz pravilo distance od 2-3 metra od drugih ljudi odnosno susjeda. Ako u dvorištu ne mogu biti sigurna od zaraze, tu su unutarnje aktivnosti – tjelovježba, slaganje puzzla, igranje društvenih igara.

3. Ovo je vrijeme da napravimo i neke konstruktivne stvari za koje prije nismo imali vremena. Možemo napraviti proljetno čišćenje, možemo čitati knjiga, učiti nove vještine, ili obnoviti znanje, primjerice sviranja instrumenata, heklanje, rađenje goblena i svega onoga što osobu može umiriti. Djecu treba odvratiti u ugodne aktivnosti, skrenuti im pozornost na higijenu, pranje ruku, ali ne raditi im paniku i stvarati im veliki strah. Naravno da djeca osjete emocije i im sami im prenosimo emocije, ali oni nemaju  mehanizme za nošenje s neugodnim emocijama kao odrasli ljudi. Stariji ljudi moraju prihvatiti da su rizična skupina  i da se moraju čuvati. Moraju se fokusirati da je to privremeno i što se discipliranije držimo svih uputa, one će kraće trajati. Trebaju biti disciplinirani svi,  od onih najmanjih do najstarijih.

4. Donekle bi vas moglo umiriti da poduzimate sve mjere da se štitite, da imate maske i rukavice i da držite razmak od osobe s kojom su u kontaktu. Treba paziti na sve higijenske preporuke za smanjivanje rizika zaraze.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook