Podaci Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan, a u to ne ulazi i neevidentiran, odnosno neplaćeni prekovremeni rad kojega je alarmantno puno, ističu u Savezu samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).

U Zakonu o radu stoji da se punim radnim vremenom smatra 40 sati tjedno, osim ako se ne ugovori drugačije. Ta mogućnost drugačijeg ugovaranja, koja u principu ide u korist radnika jer na taj način zadržavaju istu razinu plaće, premalo se koristi, rekla je Hini izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH Sunčica Brnardić, piše HRT.

Ističe kako u Hrvatskoj bilježimo snažan rast plaća i produktivnosti, no to ne prati i povećanje konkurentnosti u poboljšanju uvjeta rada, u čemu još uvijek snažno zaostajemo za drugim članicama EU.

Skraćivanje prosječnog radnog tjedna u drugim državama EU u pravilu se, ističe, odvija kroz granske kolektivne ugovore gdje se prepoznaju mogućnosti i specifičnosti u pojedinim djelatnostima.

- Zanimljiv primjer je Francuska koja je još 1998. Zakonom skratila radni tjedan na 35 sati, što je potaklo udruge poslodavaca i sindikate na kolektivno pregovaranje o tom, ali i drugim pitanjima. Budući da je zbog direktiva Europske unije, ali i općenito zbog uređivanja tržišta rada u Hrvatskoj potrebno potaknuti kolektivno pregovaranje, bilo bi zanimljivo razmisliti o takvoj inicijativi, naglašava Brnardić.

Hanzelek navodi kako je Švedska 2015. u Gothenburgu imala pokus s kraćim radnim vremenom u javno financiranim ustanovama, uz rad od pet dana tjedno po šest sati za punu plaću.

- Nitko od radnika koji su sudjelovali u pokusu dvije godine nije bio na bolovanju, došlo je do značajnog povećanja ravnoteže između posla i privatnog života, zadovoljstva poslom te mentalnim i fizičkim zdravljem. Isto tako, radnici su povećali svoju produktivnost.

Sličan pokus imao je Island uvođenjem radnog vremena od 35 sati od 2015. do 2019., a to je polučilo veliki uspjeh jer se povećala dobrobit radnika, poboljšana je ravnoteža između privatnog i poslovnog života, došlo je do smanjenja stresa i "burnouta" a produktivnost je ostala ista ili se čak i povećala.

- Kao rezultat toga, islandski sindikati su postigli smanjenje radnog vremena za oko 86 posto za cijelu radnu populaciju, ističe Hanzalek.

I Španjolska je 2021. započela s uvođenjem radnog tjedna od 32 sata bez umanjenja plaće na razdoblje od tri godine, no zasad nisu poznati rezultati.

Ubrzo će se morati razgovarati i o prilagodbi radnog vremena novim uvjetima s obzirom na klimatske promjene i toplinske valove, napominje predsjednik NHS-a i dodaje kako će se prevencija uz mjere zaštite na radu, koje su ograničenog učinka, morati provoditi upravo uz prilagodbe radnog vremena i odmor radnika.

Hanzelek navodi kako je Švedska 2015. u Gothenburgu imala pokus s kraćim radnim vremenom u javno financiranim ustanovama, uz rad od pet dana tjedno po šest sati za punu plaću.

- Nitko od radnika koji su sudjelovali u pokusu dvije godine nije bio na bolovanju, došlo je do značajnog povećanja ravnoteže između posla i privatnog života, zadovoljstva poslom te mentalnim i fizičkim zdravljem. Isto tako, radnici su povećali svoju produktivnost.

Sličan pokus imao je Island uvođenjem radnog vremena od 35 sati od 2015. do 2019., a to je polučilo veliki uspjeh jer se povećala dobrobit radnika, poboljšana je ravnoteža između privatnog i poslovnog života, došlo je do smanjenja stresa i "burnouta" a produktivnost je ostala ista ili se čak i povećala.

- Kao rezultat toga, islandski sindikati su postigli smanjenje radnog vremena za oko 86 posto za cijelu radnu populaciju, ističe Hanzalek.

I Španjolska je 2021. započela s uvođenjem radnog tjedna od 32 sata bez umanjenja plaće na razdoblje od tri godine, no zasad nisu poznati rezultati.

Ubrzo će se morati razgovarati i o prilagodbi radnog vremena novim uvjetima s obzirom na klimatske promjene i toplinske valove, napominje predsjednik NHS-a i dodaje kako će se prevencija uz mjere zaštite na radu, koje su ograničenog učinka, morati provoditi upravo uz prilagodbe radnog vremena i odmor radnika.

Prekovremeni rad dopustiv je samo u slučaju više sile, izvanrednih povećanja opsega posla i sličnim situacijama i nije mu mjesto u redovnom radnom vremenu. Stoga je razumljivo da su se sindikati u Grčkoj protivili i samoj mogućnosti takvog razvoja događaja.

- U konačnici, krene li im mjera zaista u tom negativnom smjeru, mogla bi im se obiti o glavu, jer bi im još jedan dio radnika mogao napustiti zemlju. Mi si tako nešto više ne možemo dopustiti, poručio je Hanzalek, piše HRT.