Prethodni članak
Sljedeći članak

PROVEDENO ISTRAŽIVANJE: Evo što Hrvati misle o radu trgovina nedjeljom

Uoči druge neradne nedjelje, kao posljedica mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite, RTL donosi ekskluzivno istraživanje Promocije plus


Uoči druge neradne nedjelje, kao posljedica mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite, RTL donosi ekskluzivno istraživanje Promocije plus. Rezultate istraživanja donosi Damira Gregoret.

Zašto je zabranjen rad nedjeljom?


foto: RTL

Trgovine nedjeljom službeno su zatvorene iz epidemioloških razloga, no mnogi smatraju kako je to i zbog približavanja izborima i dodvoravanju biračima.

Da se radi o predizbornom dodvoravanju Crkvi i konzervativnim udrugama smatra najviše ispitanika - 43,4 posto. Nešto iznad 38 posto vjeruje da se radi o isključivo epidemiološkim razlozima, a da su trgovine nedjeljom zatvorene kao kombinacija ovih dvaju faktora stav je 8,3 posto ispitanika, prenosi Vijesti.hr.

Pri tome znatno veći postotak birača gotovo svih stranaka oporbe očekivano češće iščitava zabranu isključivo kao izborno dodvoravanje, dok se HDZ-ovi birači češće pozivaju samo na epidemiologiju (62,8 posto).

Da je to izborno dodvoravanje smatra 64,8 posto birača SDP-a, 41,9 posto birača Domovinskog pokreta Miroslava Škore, 58,6 posto birača Mosta i 56,3 posto birača HSS-a. Među strankama gdje preteže opcija da su razlozi epidemiološki su i BM 365 (45,5 posto) i Hrvatski suverenisti (66,7 posto), piše Vijesti.hr.

Trajna zabrana rada nedjeljom?


foto: RTL

O neradnoj nedjelji pričalo se i prije pandemije, a više od 60 posto smatra da treba ozakoniti trajnu zabranu rada trgovina nedjeljom i kada pandemija završi!

Pri tome je za ovu opciju najveći postotak birača svih vodećih stranaka, pa i onih oporbenih. Manje od 20 posto priželjkuje da trgovine ne rade samo dok traje pandemija, dok nešto iznad 15 posto ispitanika želi da se mjera ukine odmah i da trgovine ponovno rade nedjeljom.

Trajnu zabranu rada nedjeljom želi 74,2 posto birača HDZ-a, 45,6 posto birača SDP-a, 76,8 posto birača Domovinskog pokreta Miroslava Škore, 68,4 posto birača Mosta i 53,8 posto birača HSS-a, prenosi Vijesti.hr.

Zašto su ispitanici za neradnu nedjelju?


foto: RTL

Ispitanici ističu da su za neradnu nedjelju najčešće zbog samih radnika.

Gotovo polovina ispitanika poručuje da radnicima u trgovinama treba jedan dan odmora i da je nedjelja za to najbolja. Nešto preko 34 posto misle da trgovine tada ne trebaju raditi jer je to dan za obiteljsko okupljanje. Kao treći razlog ispitanici navode da je nedjelja sveti dan, dan za odlazak na svetu misu, 11 posto, a gotovo 5 posto poziva se na druge države koje drže do kršćanskih vrijednosti, a također ne rade nedjeljom.

Zabrana samo dok traje epidemije


foto: RTL

Ispitanici koji se zalažu da zabrana traje samo dok traje epidemija kao glavni razlog navode da se tako smanjuje mogućnost zaraze. Trećina se poziva na odmor radnika čime jačaju imunitet, 16 posto u tom danu vidi mogućnost detaljnije dezinfekcije prostora trgovina, a dio ih navodi činjenicu da trgovci neće biti u gubitku ako trgovine budu zatvorene nedjeljom samo u vrijeme pandemije jer građani ne mogu ići u prekogranične kupovine.

Razlozi za ukidanje zabrane


foto: RTL

Među onima koji su za ukidanje zabrane rada nedjeljom najviše ih se poziva na ekonomsku krizu zbog koje ljudi trebaju raditi, a ne da im se brani rad. Nešto iznad 18 posto smatra da će otvaranje rada trgovina nedjeljom smanjiti pritisak na trgovine subotom. Dio ispitanika navodi da je to njihov općeniti stav, a dio se zabrani protivi jer ju vidi kao HDZ-ovu izbornu odluku. Ima i onih koji zabranu žele ukinuti jer smatraju da se Crkva umiješala gdje joj nije mjesto.

Od svih podataka znakovito je da preko 60 posto ispitanika, koji pokrivaju cijeli politički spektar, zaziva trajno neradno nedjelju. No zakonska procedura je jasna, takva odluka mora proći Vladu i Sabor, a dosadašnja dva pokušaja rušio je Ustavni sud, prenosi Vijesti.hr

NAPOMENA: Istraživanje o zabrani rada nedjeljom za RTL je ekskluzivno provela agencija Promocija plus od 5. do 8. svibnja na 1300 ispitanika.

Standardna statistička pogreška je +/- 2,77 posto uz razinu pouzdanosti od 95 %.


Još članaka iz "Vijesti"

Facebook