Javnost danima bruji o mogućem nadzoru svih kriptiranih online komunikacija, kolokvijalno nazvanom Chat control, što bi ga EU uvela u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu. Između SDP-a i HDZ-a zbog toga je buknuo otvoreni sukob jer SDP tvrdi da stranka Andreja Plenkovića želi masovno špijunirati građane.

Index je pitao stručnjake što je zapravo problem, te koliko je realno da do masovnog nadzora doista dođe. 

Što kaže Božinović?

Ministar Davor Božinović objasnio je jučer kako još ništa nije usuglašeno, ali da Hrvatska želi sudjelovati u rješavanju ovog problema. Naime, godišnje se u Hrvatskoj prijavi 400–500 slučajeva seksualnog iskorištavanja djece na internetu.

Što se zapravo mijenja? 

"Provideri mogu, ako uoče sadržaj koji ukazuje na seksualno zlostavljanje djece, o tome obavijestiti nadležna tijela. Sada bi to bila obveza koja bi se odnosila samo na fotografije jer se predatori uglavnom koriste fotografiranjem djece. Razgovaramo kako to provesti", kaže Božinović.

Plenković: To je histerija ljevice

Plenković tvrdi da ga se nepravedno proziva za podršku izmjenama ovih propisa te kako je u pitanju histerija ljevice.

Naime, predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić pozvao je Vladu da povuče podršku kontroverznom prijedlogu EU regulative, ocijenivši kako je to korak prema Vučićevoj Srbiji.

Smatra da će, primjerice u Hrvatskoj, to omogućiti Plenkoviću ili glavnom državnom odvjetniku Ivanu Turudiću da "nas kompletno špijunira".

"U Hrvatskoj je bitno da se škola i lokalna zajednica kroz programe i financiranja potaknu na to da se u osnovnim i srednjim školama pojača rad na edukaciji i sprječavanju devijantnog ponašanja, pri čemu treba razmišljati i o jačanju zakonske regulative. Zaštita djece – da, masovni nadzor – ne", kazao je Hajdaš Dončić.

Rakar upozorio na važan detalj

Stručnjak za digitalne tehnologije i PR Marko Rakar smatra da je Chat Control lansiran pod egidom zaštite maloljetnika od seksualnog nasilja jer takvim PR taktikama političari žele sakriti stvarne motive ili dosege regulative koju pokušavaju progurati.

Svako tko krene napadati dobronamjernu i opće prihvaćenu temu poput zaštite maloljetnika je po definiciji problematičan i sumnjiv, smatra Rakar.

"Ovo je apsolutno najveći udarac na zaštitu privatnosti koji se ikada dogodio i nemojte niti na sekundu pomisliti da je zaštita maloljetnika krajnji cilj i da će se na tome stati", govori Rakar.

"To je samo početak koji cijeloj tehnologiji daje legitimitet i početnu poziciju – svojevrsnu nogu u vrata. Kriminalci i svi oni koji su na bilo koji način ugroženi ovime ionako će zaobići tehnologiju", dodaje."

"Jedini koji će stradati su ljudi koji svakodnevno koriste internet"

Da su naši političari samo pročitali temeljne odredbe našeg Ustava ili Europsku povelju o ljudskim pravima tada bi znali da je jedno od ključnih prava sloboda od prekomjernog nadzora – a to je pozicija koju je sve teže održati u totalno digitaliziranom svijetu u kojem se svaki korak evidentira, spremanje tih podataka na dugi rok je praktički besplatno, a čupanje individualnih događaja ili fragmenata izvan konteksta uobičajeno je u pokušaju diskvalifikacije nepoželjnih ili 'neprijatelja sustava'.

Sloboda je iznimno važna i za nas ključna, ali je isto tako riječ o teško opisivom konceptu o kojem nas ne uče, o kojem malo razmišljamo dok ga imamo, a kada nestane ili bude ugrožen, najčešće je kasno", poručuje Rakar.

Delić: Propisi već postoje

Potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Delić, sigurnosni stručnjak angažiran i na polju GDPR-a, također upozorava na prekomjerni nadzor.

"Ako mjere koje se predlažu budu poduzete, više ne možemo govoriti o kriptiranoj komunikaciji između dvije osobe. Ako to želimo postići, onda je to tema o kojoj se razgovara na drugi način. Dakle, treba razdvojiti te dvije teme", navodi.

"Svi se slažemo da se djecu treba zaštititi i na internetu i izvan njega. Razvojem tehnologija otvorio se prostor djeci, ali i predatorima, bez da su djeca svjesna toga da ih se iskorištava i zlostavlja. No, ne možemo uzeti jednu temu i time opravdavati sve drugo što se radi. I sada već kroz uredbu DSA (Digital Services Act, op. a.) te korisne smjernice imamo alate za to. Teme moramo razdvojiti.

Jedna tema je enkripcija, a druga masovna obrada podataka. Moramo znati može li takva mjera dovesti do smanjenja? Koliko ćemo imati lažnih prijava? Koliko će nam to pomoći da dođemo do cilja? Prije 20 godina smo velikom obradom podataka pokušali smanjiti terorizam i to nam nije uspjelo", podsjeća Delić.

"Na svaku kritiku se reagira kao da se želi spriječiti zlostavljanje djece"

Dodaje kako tu nije bitna samo percepcija građana već i nadležnog Europskog odbora za zaštitu podataka koji je upozorio da, kada se govori o preopćenitim i neselektivnim stvarima, može doći do masovnog nadzora.

"To iz perspektive privatnosti ne može proći po pravilima EU", navodi Delić i ukazuje da se o ovom prijedlogu, koji je trenutačno na stolu, razgovara, analizira i kritizira.

"Problem je što se na kritiku reagira kao da se ne želi spriječiti seksualno zlostavljanje djece, a to nije točno. Treba vidjeti jesu li ove mjere korisne.

Uredba uvodi analizu rizika jer se odnosi samo na one platforme na kojima postoji rizik da bi ih ljudi mogli koristiti za mamljenje djece. Time šaljemo poruku da se treba preseliti na druge platforme koji nisu pod kontrolom, a to će otvoriti nove probleme", upozorava. Podsjeća da su prema DSA velike platforme dužne ukloniti ilegalni sadržaj. "Obveze već postoje i pitanje je treba li nam nova direktiva", primjećuje.

"Postoji niz boljih metoda"

"Kod tako velike obrade i neselektivne obrade podataka može doći do grešaka i lažnih prijava. Pitanje je i što sa sadržajem koji je generirao AI. Konačni pravorijek dat će Europski sud za ljudska prava koji je već srušio ranije masovne nadzore vezane za borbu protiv terorizma", rekao nam je Delić i zapitao se zašto se fokusiramo samo na ovu metodu kada postoje i druge, poput sustavne edukacije i djece i roditelja, kojima se može ostvariti bolji učinak.

Odvjetnik: Kršenje brojnih ljudskih prava

Odvjetnik Dino Gliha, specijaliziran za digitalne tehnologije, ukazuje na opasnost kršenja brojnih ljudskih prava ako ove izmjene uredbe zažive, u što, kako kaže, baš i ne vjeruje.

"Tko će ili što će analizirati toliko podataka? Tko će to nadzirati? To je kriptirana komunikacija koju bi netko trebao i 'otključati', a tko taj ključ ima i po čijem nalogu ga koristi.

Od plemenite svrhe mogli bi napraviti nešto što može dovesti do još većeg napada na temeljna ljudska prava, jer će se obrađivati podaci brojnih korisnika, a ne samo počinitelja kaznenih djela na štetu djece. Onaj tko te podatke ima mogao bi njima i manipulirati" ,navodi.

"Takve mjere su teško provedive, pa čak i nemoguće – što zbog količine podataka, što zbog tehnologije koja se razvija. Prikupljeni podaci možda će stajati na nekom cloudu, a znamo da se proboji u njih događaju svaki dan", objašnjava Gliha i pita se je li test proporcionalnosti koji se spominje u izmjeni uredbe proveden na adekvatan način.

"Tu je nužan pravi test u odnosu na moguća kršenja ljudskih prava – privatnosti i zaštite osobnih podataka, kao i temeljna načela prava Europske unije – kao i tehnički test provedivosti ovih mjera. Tek bismo tada mogli reći da su moguće posljedice u interesu društva. Istovremeno imamo i druge mjere koje bi se mogle primijeniti, poput edukacije djece i roditelja te postavljanje određenih kočnica", rekao je Gliha za Index.