Poznati riječki arhitekt Vladimir Grubešić preminuo je u 82. godini života, javlja Novi list.

Kao arhitekt iznimno je zanimljiv, pogotovo Riječanima, s obzirom na to da se puno bavio Starim gradom.

Rođen je 1942. godine (Mrzle Vodice), a maturirao je 1960. u Srednjoj tehničkoj arhitektonskoj školi u Rijeci.

Diplomirao je 1966. na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Kako navodi natuknica u Hrvatskom biografskom leksikonu, isprva je zaposlen u projektnim biroima »Kvarner« (1966. – 1967.) i »Plan« (1968. – 1977.) u Rijeci, gdje od 1977. radi u Građevno-projektnom zavodu kao projektant i voditelj arhitektonske grupe.

Projektirao je i izveo osnovne škole u Lupoglavu (1966.) i Viškovu (1970.), dogradnju i adaptaciju stancije Koversada kraj Vrsara (1972.), srednjoškolski centar (1977.) i dječji vrtić (1978.) u Bujama, Srednjoškolski centar »A. Barac« u Crikvenici (1979.), a u Rijeci poslovne zgrade Jadroagenta (1977. – 1984.), Delte (1983. – 1984.) i Jadrošpeda (1986. – 1987.; Nagrada grada Rijeke 1987.) koje je uklopio u urbanu strukturu Staroga grada.

Bogat opus

Njegov opus uključuje i poslovnu zgradu Croatia Linea na obali u Rijeci (1988. – 1992.), ugostiteljski objekt »Barun« (1989.), dogradnju Povijesnog arhiva (1981.), poslovnih zgrada Brodomaterijala (1986.) i Croatia osiguranja (1989., 1. plasman na natječaju 1988.), sanaciju i uređenje dominikanskog samostana i crkve sv. Jeronima (1990. do 1991.).

Projektirao je interijere za općinske zgrade u Missuratiju, Libija (1983.) i Rijeci (1985.), Privrednu banku u Rijeci (1983.) i Poreču (1986.), Ljubljansku banku u Rijeci (1984. do 1987.) te više ljekarna u Rijeci, Opatiji, Matuljima, Mošćeničkoj Dragi i Baški (1985. – 1995.).

Sudjelovao je na natječajima za riječki krematorij (1978., otkup), interpolaciju u dubrovačkoj povijesnoj jezgri (1986.), arheološku zonu Pustijerna u Dubrovniku (1989, 2. nagrada), uređenje Preradovićeva trga u Zagrebu (1990., otkup), crkve na Volovčici u Zagrebu (1994., 3. nagrada) i na Pehlinu u Rijeci (1994, 3. nagrada), urbanističko rješenje središta Podvežice u Rijeci (1995.), spomen-obilježje na opatijskom groblju (1997., 2. nagrada).

Bavio se i grafikom koju je izlagao uz vlastite projekte. Radove je izložio na Zagrebačkom salonu (1988., 1991., 1994., 1997.) te na autorskim izložbama u Rijeci 1989., Zagrebu i Dubrovniku 1990. te New Yorku (grafike) 1995. godine.

Objavljena i monografija

Monografija o arhitektu Grubešiću objavljena je uz izložbu koja je bila postavljena u Muzeju grada Rijeke 2003. godine. Knjiga »O arhitekturi; Saznanja i spoznaje« donosi niz Grubešićevih razmišljanja o današnjoj arhitektonskoj misli i praksi, uključujući insajderske uvide u neke od ključnih točaka vlastitog rada.

Njima uz bok stavljeni su pogledi na Grubešićevo djelovanje iz pera poznavatelja arhitekture poput Vande Ekl, Milana Zinaića, Ervina Dubrovića i drugih. Knjiga je riječkoj javnosti tim zanimljivija što se Grubešić pokazao kao graditelj s posebnim interesom za složene zadatke što ih donose zahvati u riječkoj gradskoj jezgri. Struka je opisivala Vladimira Grubešića kao čovjeka nepresušne energije.