U tvrtki ZMH Horvat u Konjščini dodijeljeni su ugovori korisnicima županijskih potpora za proizvodnju zagorskih mlinaca i štrukli. 

Županijska pročelnica Sanja Mihovilić navela je da su provedena dva natječaja, za certificirane proizvođače. - Imamo 5 certificiranih proizvođača zagorskih štrukli. Minimalna potpora predviđena je od 3000 do 8000 eura, a to je 60 posto prihvatljivih troškova planiranih aktivnosti. Zaprimljene su tri prijave i osigurano 20.382 eura – rekla je Mihovilić te napomenula da je kroz tri godine, koliko se provodi ova mjera, Županija osigurala ukupno 58.200 eura za certificirane proizvođače štrukli. 

Što se tiče certificiranih proizvođača zagorskih mlinaca, ima ih osam, a natječaj je raspisan u dvije kategorija – proizvodnja do 10 tona i iznad 10 tona. – Pristigla je jedna prijava, iznad 10 tona, maksimalna potpora je 10.650 eura. Ovaj natječaj provodimo šest godina, u kojih je osigurano ukupno 163.419 eura – navela je pročelnica. 

Župan Željko Kolar zahvalio je certificiranim proizvođačima što se javljaju na natječaje. – Željeli bismo da je što veći broj certificiranih proizvođača i za štrukle i za mlince te da se ciljano dolazi u Zagorje upravo iz tih razloga. Imamo priču, brendiranja, kvalitetu, ljude, i apsolutno nema nikakvog razloga da kroz dvije, tri godine ne postanemo top destinacija. Mi smo odlična destinacija, najjača kontinentalna turistička destinacija u Hrvatskoj, ali još uvijek ima prostora za napredak i to nas čitavo vrijeme drži – rekao je Kolar.

Župan je dodao da će se natječaj ponoviti, jer ove godine odaziv nije bio velik. - Dat ćemo vam priliku da ove godine još jednom povučete bespovratna sredstva, pod istim uvjetima, jer vjerujemo da ćemo na taj način pomoći da do realizacije određenih vaših projekata dođete brže nego što ste planirali. Ovo je prvi puta da nismo potrošili sredstva iz ovog javnog poziva, pa ćemo ga ponoviti, raspisati krajem srpnja ili kolovoza. Treba čuvati svoju baštinu, kulturu i naše običaje. Imamo približno omjer dolaska domaćih i stranih gostiju 50:50 posto. Vratili smo se na omjere prije korone i naravno da nitko od stranih gostiju ne želi jesti ćevape kada dođe ovdje. Molim ugostitelje da prošire ponudu  i drugim stvarima koje imamo. primjerice, Babičine kolače, tradicionalnu manifestaciju, uvijek radimo knjigu recepata, koje, ako ćete vi staviti u ponudu sigurno neće nitko drugi u Hrvatskoj imati u ponudi i to će biti izazov za naše potencijalne goste. A mi ćemo naći načina i model kako i taj dio subvencionirati tako dugo dok to ne postane tradicija samog nuđenja tih kolača i dok se ne postigne određena kritična masa zainteresiranosti i prepoznatljivosti te slastice – najavio je župan Kolar.

Anita Curiš Krok, načelnica Općine Konjščina, čestitala je svim dobitnicima ugovora i navela da Krapinsko – zagorska županija ovakvim ulaganjem u tradicijske proizvode njeguje baštinu i tradiciju.- Hvala i ZMH Horvat koji se redovito uključuju u sve naše manifestacije i u isplatu božićnica. Pokazali su da kao poduzetnici itekako mogu biti uključeni u život zajednice i raditi na brendiranju Zagorja – rekla je Curiš Krok.

Ivana Horvat ispred ZMH Horvat zahvalila je na potpori i istakla da su njihovi proizvodi zaista prihvaćeni. – S proizvodnjom zagorskih štrukli smo krenuli 2019. godine, sa sramežljivih 8 tona, a 2024. godinu završili smo s 95 tona prodanih smrznutih zagorskih štrukli. Uz pomoć ovih sredstava nadamo se da ćemo moći proizvoditi u što boljoj kvaliteti da zadovoljimo zahtjeve tržišta, jer osim Hrvatske, proizvode distribuiramo i u Sloveniju, Srbiju, Crnu Goru, Njemačku i Švedsku. Naše štruklje jedu diljem Europe – rekla je Horvat, dodavši da je tvrtka u investiciji od oko 9 milijuna eura.

– Uređujemo 2450 metara kvadratnih prostora na dvije etaže gdje ćemo proširiti proizvodnju – dodala je. 

Zahvalila je na potpori i Štefica Gulija iz Slastice Tri užitka, kao i Danijel Škudar iz tvrtke Centar Škudar do.o. iz Novog Golubovca te Dora Greblički Kos iz Vile Zelenjak Ventek.

Ovaj sadržaj je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elekroničkih medija