Povodom Tjedna obilježavanja 30. godina 103. brigade ZNG/HV u Termama Tuhelj svečano je promovirana monografije 103. brigade HV-a 'Ponos ostaje'.

Drago Kozina, autor koji je napravio izrazito velik posao, a i sam je bio pripadnik 103. brigade rekao je da je bio poseban osjećaj pisati ovu monografiju, ne samo zato jer je bio pripadnik ove brigade već i iz razloga što je prošlo 30 godina, pa se trebalo prisjetiti onoga što se doživjelo, a mnoge stvari nisu bile dokumentirane već je puno toga sabrano temeljem sjećanja. - Posebna mi je bila čast pisati ovu knjigu iz razloga što je to baš ove godine kada ja obilježavam 15 godina bavljenja publicistikom, a poklopilo se da je ova monografija 'Ponos ostaje' ujedno i moja 25. monografija - rekao je Kozina, koji je zbog svega osjećao uzbuđenje, ali i ponos što je upravo on izabran za autora.

Izrazio je i zadovoljstvo svime onime što se uspjelo prikupiti, što je bilo dosta teško jer je bilo više, ali i manje suradnje u davanju podataka i prikupljanju fotografskog materijala. Na monografiji je radilo puno suradnika, ali svaka od 268 stranica prošla je kroz njegove ruke. Monografija sadrži 320 fotografija iz vremena od 1991. do danas. - Naime, u monografiji smo obradili ne samo put 103. brigade već i sve što se kasnije događalo vezano uz pripadnike te brigade od vremena kada je ustrojena Udruga 103. brigade te svega što se radi na očuvanju i onoga što su postigli pripadnici te brigade. Mislim da će u pojedinim detaljima neki biti zakinuti jer se dogodilo da smo na nekim fotografijama prepoznali neke suborce, ali nismo mogli prepoznati sve, a uz to neke fotografije su nažalost bile tehnički neispravne za objavu. Nismo stoga mogli pristupiti na način da svi mogu biti jednako zastupljeni. Uz to, neki su se više fotografirali, neki manje i sve je to vidljivo kroz monografiju - rekao je Kozina dodajući da se naslov sam nametnuo kada se pisao predgovor i pisalo o tome što je sve brigada prošla i činila, a u tome nije bilo nikakvih negativnih tragova kojih bi se možda trebali sramiti. - Sve ono što smo učinili možemo s ponosom spominjati i 30 godina nakon svega, a to znači da je to jedna trajna vrijednost nas Zagoraca u Domovinskom ratu, da ponos ostaje - zaključio je Drago Kozina.

Ovakvi projekti pridonose tome da se djelovanje naših postrojbi i, prije svega, naših ljudi u Domovinskom ratu ne zaboravljaju i ostanu zabilježeni za povijest i pokoljenja koja dolaze iza nas rekao je Mladen Hercigonja, načelnik Općine Tuhelj, veteran i dragovoljac Domovinskog rata koji je prošao sva ratišta u RH i u susjednoj BiH.

O motivima nastavnika monografije uime nakladnika, Udruge veterana 103. brigade Hrvatske vojske, predsjednik Udruge, umirovljeni pukovnik Žarko Miholić rekao je da je misija kod osnivanja Udruge veterana 103. brigade HV-a bila jzabilježiti povijest za generacije koje dolaze i sve ono što je 103. brigada dala, a dala je izniman doprinos u stvaranju hrvatske države, sve ono što je Krapinsko – zagorska županija u potpori 103. brigadi dala u obrani RH u stvaranju hrvatske države. - Bez Krapinsko – zagorske županije, bez gospodarstva i svih tih ljudi koji su radili i bez sveg onog što je opstalo i bilo iza nas, 103. brigada ne bi bila 103. brigada. To je bila osnovna misija i naš pokretač s kojim smo se okupili i evo, došli smo do knjige kojoj smo s dosta razloga dali ime 'Ponos ostaje'. Ponos stvarno ostaje, Krapinsko – zagorska županija ima pravo i moralnu obavezu dičiti se onim što je 103. brigada radila. Iza nje nije ostala ni jedna jedina mrlja tijekom borbenih djelovanja, ni jedna jedina mrlja na prostoru na kojem je djelovala - rekao je Miholić.

Dodao je da je 6930 Zagoraca bilo u 103. brigadi i ne postoji prostor niti postrojba u Hrvatskoj vojsci u kojoj nije bilo pripadnika koji su dolazili iz Zagorja. Istaknuo je i da preko 1119 pripadnika brigade nije više među nama. Bilo je osam poginulih i 46 teško ranjenih, pa je i ova monografija zalog i njima, i nama i svim budućim naraštajima i pisana povijest koju više nitko ne može promijeniti. Prva i osnovna zadaća bila im je obraniti Hrvatsku, stvoriti hrvatsku državu, neovisnu i samostalnu. Zahvalio je i svima koji su pomogli u ostvarenju ove monografije. - Budimo ponosni na sve ono što smo radili, njegujmo ono što smo stvorili i želimo svi zajedno da nam Hrvatska živi vječno, da živimo u miru, blagostanju i domovini vjerni - zaključio je Miholić.

Župan Željko Kolar rekao je da se u ovom trenutku miješaju emocije i teško je pomisliti da je prošlo 30 godina od kad su obukli uniformu i krenuli u obranu za neovisnu i slobodnu Republiku Hrvatsku. - Apsolutno sam siguran da je i danas potrebno osjetiti da je ugrožena opstojnost naše države da bi napravili istu stvar - rekao je župan Kolar. Podsjetio je da su tada znali da se Zagorje brani u Vukovaru, na slavonskom bojištu, u Dubrovniku i da svoj doprinos moraju dati baš tada i baš na tim mjestima. Posebna čast i zadovoljstvo mu je što putujući Hrvatskom uvijek čuje samo lijepe riječi hvale za zagorske borce bez obzira u kojim postrojbama su bili, a nije ostala ni jedna mrlja iza njih, što je izuzetno bitno jer nije svejedno na kakvim se temeljima stvara Hrvatska.

Župan Kolar dodao je da mi Zagorci moramo biti posebno ponosni i što je vrhovni zapovjednik bio Zagorec dr. Franjo Tuđman, a predsjednik Vlade također naš Loborac Franjo Gregurić. - Danas su izazovi drugačiji, ali oni postoje. Mi u svojem poslu danas možemo dati maksimum kako bi Hrvatska izgledala upravo onakva kakvu smo svi sanjali kad smo krenuli u Domovinski rat - istaknuo je župan Kolar. Pozvao je i sve mlade da svoje znanje, školovanje i ono što je pred njima probaju napraviti ovdje u Zagorju i Hrvatskoj jer samo onda ima smisla sve što se radilo 90-tih. Zbog ove monografije, istaknuo je, pričat će se o svemu i za 30. godina.

Izaslanik ministra Tome Medveda Špiro Janović rekao je da zagorsko srce uvijek kuca za pravicu i za Hrvatsku. - Zbog toga smo danas tu gdje smo, svoji na svojem. I danas se, 30 godina nakon rata, za Hrvatsku borimo na neke druge način, a jedan od načina je i ovaj danas, da se ti slavni dani otmu od zaborava. Nestat će nas, ali će ostati naša djela – rekao je Janović.

Izaslanik predsjednika RH, brigadni general Ivan Raos čestitao je obljetnicu i izrazio zadovoljstvo što može nazočiti ovom značajnom trenutku za povijest i budućnost. - Vi ste ti koji su ispisali hrvatsku povijest, niste dvojili u trenuku opstojnosti Hrvatske i hrvatskog naroda i odlučno ste krenuli u obranu po čitavom teritoriju RH te u oslobodilačkoj akciji i operaciji Oluja oslobodili Hrvatsku bez ijedne mrlje. Ovaj trenutak za budućnost će ostati, da svi oni naraštaji koji dolaze imaju čitati što ste napravili i kako je teškim trenucima stvarana RH. Kroz zalog svih onih koji su poginuli i položili život u temelje RH imamo obvezu da se ne umorimo voljeti Hrvatsku, radimo svatko na svom radnom mjestu i dužnosti za opće dobro RH. Izražavam svoje osobno poštovanje, zahvalnosti i zahvalnost predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Zorana Mihanovića – rekao je Raos.