Znanstvenici su napravili rekonstrukciju lica neandertalke koja je živjela prije 75.000 godina. Rekonstrukcija se temeljila na smrskanim ostacima lubanje čije su kosti nakon pronalaska bile toliko mekane da su imale konzistenciju keksa umočenog u mlijeko. Stručnjaci su stoga prvo morali posebnom tehnikom "ojačati" fragmente kostiju, da bi nakon toga ponovno sastavili lubanju. Naposljetku su izradili 3D model i prema njemu rekonstruirali izgled lica, piše Index,a ovdje možete i vidjeti fotografije.

Kostur drevne žene je pronađen 2015. u špilji Shanidar u iračkom Kurdistanu na lokalitetu na kojem su 1950-ih iskopani ostaci najmanje 10 neandertalaca - muškaraca, žena i djece. Ostatke nedavno pronađene neandertalke su nazvali Shanidar Z, a sastojali su se od većeg dijela gornjeg dijela tijela, uključujući kralježnicu, ramena, ruke i šake.

Lubanja je bila zgnječena u sloj debljine 2 cm, vjerojatno zbog stijene koja je u nekom trenutku pala s vrha špilje. "Lubanja je zapravo bila ravna poput pizze", rekao je arheolog Graeme Barker sa Sveučilišta Cambridge, koji vodi nova iskapanja u Shanidaru.

Lokalni odjel za arheologiju je dopustio britanskim znanstvenicima da prevezu fragmente lubanje u Ujedinjeno Kraljevstvo kako bi se mogli ponovno sastaviti. Cijeli proces ojačavanja fragmenata lubanje i ponovnog sastavljanja je trajao više od godinu dana. Stručnjaci su zatim napravili 3D model lubanje, a nizozemski umjetnici Adrie i Alfons Kennis konstruirali vjerni prikaz lica, piše BBC.

Shanidar Z je vjerojatno umrla u srednjim 40-ima, na što ukazuju njezini zubi koji su istrošeni gotovo do korijena. Dugo su vremena neandertalce smatralo izuzetno primitivnima u usporedbi s modernim čovjekom, no taj stav se promijenio nakon otkrića špilje u Shanidaru.

Naime, u njoj je zabilježena neka vrsta pogrebne prakse. Tijela su bila pažljivo položena u jarak pored visokog kamenog stupa. Kod jednog kostura je nađena i pelud zbog čega su se pojavile hipoteze o pokapanju mrtvih s cvijećem, odnosno o prakticiranju određene forme primitivne religije.

No, britanski znanstvenici smatraju kako je vjerojatnije pelud došla s pčela koje su bile na granama položenim na tijela. "Stavljali su granje na mrtve, ne zbog cvijeća, već zato što hijene zbog grana nisu mogle doći do tijela", rekao je arheolog Chris Hunt sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu.

"Ne bih u ovome slučaju koristio riječ ‘pogreb’. Mislim da bolje odgovara riječ 'smještaj', kako bismo izbjegli asocijacije na svećenika i crkvu. Ali nema sumnje da su imali tradiciju stavljanja tijela na posebno mjesto", dodao je.