Od 1. prosinca klimatološki počinje zima, dok astronomski ona kreće tri tjedna kasnije, 21. prosinca, kad je i najmanje dnevnog svjetla u godini – u Hrvatskoj ga na taj dan imamo između 8,5 i 9 sati. Najmanje ga je na sjeveru, u Međimurju, a najviše na jugu u Dalmaciji.

Sve je više blagih zima i tome je tako zbog klimatskih promjena. Posljednju prosječnu ili normalnu imali smo prije 8 godina, što znači da današnji osnovnoškolci imaju potpuno drugačiji dojam zime od nas starijih, objasnio je meteorolog Dnevnika Nove TV Nikola Vikić-Topić.

Ako pogledamo posljednjih 30 godina, bilo je 15 toplih, 13 prosječnih i samo dvije hladne zime. Ako pak uzmemo posljednjih 20 godina, bilo je 12 toplih i 8 prosječnih. Još je zanimljivije ako pogledamo posljednjih 10 godina. Bilo je čak 9 toplih i samo jedna prosječna zima pa je trend zagrijavanja evidentan.

Kakvo ćemo vrijeme imati u Europi tijekom zime ovisi o više različitih faktora. Neki od njih su zbivanja nad Altantikom – kolika je temperatura površine oceana i kakva će biti raspodjela tlaka zraka. Zatim, važan je snježni pokrivač u Sibiru tijekom jeseni, osobito u listopadu. Više snijega tamo povezano je s hladnijim prodorima krajem zime.

Na vrijeme u Europi utječe i El Niño, poremećaj koji se javlja u dalekom Pacifiku. Ipak, njegov je utjecaj vrlo slab, baš zbog udaljenosti. Ove zime taj je poremećaj u svojoj negativnoj, hladnoj fazi koja se još naziva La Niña. Na kraju krajeva, velik je utjecaj i klimatskih promjena koje u prosjeku dižu temperaturu i mijenjaju cirkulaciju atmosfere.

Kad se sve to uzme u obzir, ove će zime sjever Europe vjerojatno biti hladniji od prosjeka, a jug topliji, ali uz povećanu mogućnost za kraće hladne prodore. Između sjevera i juga, zbog češćeg sudaranja hladnog i vlažnog zraka, moguće je više snijega nego inače. I naposljetku, Velika Britanija, Irska, dio Francuske te Beneluksa, mogli bi imati više oluja koje će s jakim vjetrom stizati s Atlantika.

Zima u Hrvatskoj
U Hrvatskoj će tako zima u globalu biti toplija od prosjeka, ali vjerojatno hladnija nego prošla, a moguće i hladnija nego prošlih pet. Jači prodori hladnog zraka najizgledniji su u siječnju, osobito u njegovoj drugoj polovici. Uz to, zima će vjerojatno biti vlažnija, to jest bogatija oborinom, ponajprije na obali.

Prosinac će početi relativno normalnom temperaturom, no u drugoj polovini raste mogućnost za zatopljenje. Tako ćemo vjerojatno, u velikom dijelu Hrvatske, proći bez snijega za Božić, što je uobičajena situacija. U Zagrebu smo ga imali svega 8 puta u posljednjih 40 godina, a posljednji put 2007. Uz to, prosinac će na obali biti kišovitiji.

Siječanj bi zatim mogao pokazati drugo lice. Vjerojatno će biti najhladniji mjesec ove zime, kao što često i bude. Moguća su 3 do 4 hladna prodora koja bi donijela kraće epizode bure i snijega, a barem jedan od tih prodora mogao bi biti jače izražen. Veća vjerojatnost za to je u drugoj polovini mjeseca. Uz to, u siječnju će, na Jadranu pasti manje kiše.

I u veljači će biti još ponekog hladnog prodora, ali generalno sve češće uz toplija razdoblja. I mogao bi to biti jedan promjenjiv mjesec – uz izmjenu sunca, kiše i snijega.

U svakom slučaju, pred nama je, u prosjeku, ponovno blaga zima. Češća će biti topla nego hladna razdoblja. Ipak, vjerojatno će biti hladnije nego prošle zime, uz više prodora sa sjevera, osobito u siječnju, ali daleko je to od nekih prijašnjih zima kojih se sjećaju naši roditelji, bake i djedovi.