Foto: Ilustracija Pixsell

Ovoga mjeseca svi će umirovljenici dobiti novi trajni godišnji dodatak na mirovinu od šest eura po godini mirovinskog staža. Rebalansom je za isplatu osigurano 210 milijuna eura. Za većinu umirovljenika to znači da će se dodatak jednostavno izračunati tako što će se godine staža pomnožiti sa šest, a taj staž će uključivati sva prava koja su im priznata u postupku odobravanja mirovine. Primjerice, netko tko ima 35 godina staža dobit će 210 eura dodatka.

Kako piše Poslovni.hr, Hrvatska ima oko 206 tisuća korisnika obiteljskih i 152 tisuće primatelja invalidskih mirovina. Nije poznato koliko je umirovljenika ostvarilo pravo na beneficirani staž tijekom radnog vijeka, no pravo na takav staž trenutačno ostvaruje oko 37 tisuća zaposlenih koji rade na poslovima s posebno teškim uvjetima rada i to na 43 radna mjesta te 12 zanimanja u općem sustavu i još deset po posebnim propisima.

No, kako će se obračunavati trajni dodatak? Spomenuti portal piše da bi najkraći odgovor za sve umirovljenike bio da će se trajni dodatak na mirovinu računati prema mirovinskom stažu koji je korišten za izračun same mirovine – bez obzira na to o kojoj se vrsti mirovine radi: je li to starosna, obiteljska, invalidska ili mirovina po posebnim propisima. 

– Udovica sam s 35 godina staža, ali sad primam mirovinu muža koji je imao 40 godina staža jer mi je to povoljnije. Koji će mi staž priznati? – pitanje je umirovljenice iz Zagreba, jedne od mnogih koja je svoj upit poslala portalu Poslovni.hr. Kad su u pitanju korisnici naslijeđenih obiteljskih mirovina, udovice ili udovci, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje odgovara da će se njima dodatak određivati prema mirovinskom stažu na temelju kojeg im je određena mirovina umrlog korisnika, odnosno na temelju kojeg je određena obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika. – Pravo članova obitelji koji koriste obiteljsku mirovinu izvodi se iz prava umrlog osiguranika, odnosno korisnika mirovine, ističu u HZMO-u.

Otišao sam u invalidsku mirovinu s 48 godina zbog bolesti, nakon 23 godine staža. Hoću li sad opet biti kažnjen, pitao je umirovljenik iz Siska. Primateljima invalidskih mirovina u ukupni će se staž uključiti godine koliko je radio, ali i pridodani staž ako su izgubili radnu sposobnost prije 60. godine života. To je takozvani fiktivni staž koji simulira koliko bi osoba još radila da nije invalid.

– Prema odredbi članka 36. ZOMO-a, korisniku invalidske mirovine dodaje se pridodani staž u propisanom omjeru ako je potpuni ili djelomični gubitak radne sposobnosti nastupio do navršene 60. godine života te je u tom slučaju visina mirovine tog korisnika određena na temelju mirovinskog staža za određivanje mirovine u koji je uračunat pridodani staž. Stoga i za ovu kategoriju korisnika vrijedi pravilo da će se godišnji dodatak računati na temelju mirovinskog staža prema kojem je određena mirovina, pojasnili su u HZMO-u.

U mirovini sam tri godine, radila sam deset godina u policiji na radnom mjestu s beneficiranim stažem, a ostalo kao službenica u pošti. Hoće li dodatak za beneficirani staž biti veći – pitala ih je umirovljenica iz Zagreba. Beneficirani staž kakav imaju rudari, vatrogasci, baletani, pomorci itd. računa se u povećanom trajanju, što znači da će i uvećani staž utjecati na visinu dodatka koja će se isplatiti.

U mirovini sam kao HRVI, koliki je moj staž? Što se tiče posebnih propisa, HZMO naglašava da će se ukupni staž izvlačiti iz rješenja o mirovini “uvažavajući specifičnosti svakog posebnog propisa pri priznanju prava na mirovinu ili određivanju mirovine, a koji svaki za sebe svojim odredbama propisuje uvjete za ostvarivanje prava i elemente za izračun mirovine”.

Prevedeno, ako je zakonom za neku skupinu propisano da im se za izračun mirovine priznaje 40 godina staža, što je i najčešće kod braniteljskih, policijskih ili vojnih mirovina, tada će se i dodatak obračunati propisanih 40 godina, a ne stvarnom stažu. Ako je stvarni staž veći od propisanog, primjerice 44 godine, dodatak će se računati prema većem broju godina.

Mirovine državnih dužnosnika (saborski zastupnici, ministri, suci Ustavnog suda, itd.) regulirane su drugim propisima: Zakonom o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, Zakonom o sudovima, Zakonom o državnim službenicima, i sl. U njima se obično izričito ne propisuje da im se mirovina računa kao da imaju 40 godina staža, nego se primjenjuju posebne formule i povoljniji uvjeti (npr. uvećani osobni bodovi ili posebne osnovice), piše Poslovni.hr.