U našem kozmičkom susjedstvu upravo je otkriven novi egzoplanet koji bi mogao biti jedan od najperspektivnijih svjetova za potragu za izvanzemaljskim životom do sada. Riječ je o super-Zemlji nazvanoj GJ 251c, udaljenoj svega 18 svjetlosnih godina, što je, astronomski gledano, praktički iza ugla. Ono što ovo otkriće čini iznimno uzbudljivim jest činjenica da se planet nalazi unutar nastanjive zone svoje zvijezde – na savršenoj udaljenosti koja bi mogla omogućiti postojanje tekuće vode na njegovoj površini, piše Science Alert, prenose 24sata.

U srcu "Zlatokosine zone"

Potraga za životom izvan našeg Sunčevog sustava usmjerena je na pronalaženje svjetova koji ispunjavaju dva ključna uvjeta: moraju biti stjenoviti poput Zemlje i nalaziti se u takozvanoj "nastanjivoj" ili "Zlatokosinoj zoni".

To je područje oko zvijezde gdje temperature nisu ni previsoke ni preniske, već upravo odgovarajuće za postojanje tekuće vode, ključnog sastojka za život kakav poznajemo.

GJ 251c ispunjava oba kriterija. S masom otprilike četiri puta većom od Zemljine, klasificiran je kao "super-Zemlja", što upućuje na vjerojatno stjenoviti sastav. Njegova orbita traje 54 dana i smješta ga točno u središte nastanjive zone njegove matične zvijezde, crvenog patuljka GJ 251.

"Tražimo ovakve planete jer predstavljaju našu najbolju priliku za pronalazak života negdje drugdje", izjavio je Suvrath Mahadevan, profesor astronomije na Sveučilištu Penn State.

"Iako još ne možemo potvrditi postojanje atmosfere ili života na GJ 251c, ovaj planet je izuzetno obećavajuća meta za buduća istraživanja."

Tihi susjed i suptilni ples

Matična zvijezda GJ 251 je crveni patuljak, otprilike trećine mase i promjera našeg Sunca. Iako su crveni patuljci poznati po svojoj nestabilnosti i snažnim bakljama koje mogu uništiti atmosferu obližnjih planeta, čini se da je GJ 251 iznimka.

Znanstvenici su utvrdili da je zvijezda neuobičajeno mirna i da se sporo rotira, što značajno povećava šanse da je bilo kakva atmosfera na GJ 251c mogla preživjeti milijardama godina.

Otkriće je rezultat više od dva desetljeća strpljivog promatranja i kombiniranja podataka s najmodernijim instrumentima. Tim astronoma, predvođen Coreyjem Beardom sa Sveučilišta Kalifornija, koristio je metodu radijalne brzine.

Ova tehnika mjeri sićušno "kolebanje" zvijezde uzrokovano gravitacijskim privlačenjem planeta koji oko nje kruže.

Analizirajući stare podatke i kombinirajući ih s novim, visokopreciznim mjerenjima s instrumenata kao što su Habitable-Zone Planet Finder (HPF) i spektrograf NEID, znanstvenici su uspjeli "očistiti" signal od zvjezdane buke i potvrditi postojanje ne jednog, već dva planeta. Prvi, GJ 251b, već je bio poznat i kruži preblizu zvijezdi da bi bio nastanjiv.

No, suptilni signal s periodom od 54 dana otkrio je postojanje drugog, udaljenijeg svijeta – GJ 251c.

"Ovo je vrlo teška igra u kojoj pokušavate nadjačati zvjezdanu aktivnost i istovremeno izmjeriti njezine suptilne signale", objasnio je Mahadevan.

"Uspjeli smo izvući slabašan signal iz nečega što je u suštini magnetosferski kotao koji ključa na površini zvijezde."

Pogled u budućnost

Budući da GJ 251c ne prolazi ispred svoje zvijezde gledano sa Zemlje (ne tranzitira), znanstvenici ne mogu izravno izmjeriti njegov promjer ili analizirati sastav atmosfere.

Međutim, njegova blizina čini ga idealnim kandidatom za sljedeću generaciju tehnologije: izravno snimanje.

Nadolazeći divovski teleskopi, poput Tridesetmetarskog teleskopa (TMT) i Divovskog Magellanovog teleskopa (GMT), imat će sposobnost izravnog snimanja svjetlosti koju reflektira planet.

Analizom te svjetlosti, astronomi bi mogli otkriti ima li GJ 251c atmosferu, od kojih se plinova sastoji, pa čak i postoje li biopotpisi – kemijski tragovi koji bi mogli ukazivati na prisutnost života.

"Nalazimo se na samom rubu tehnologije i analitičkih metoda s ovim sustavom", rekao je Beard.

"Potrebna nam je sljedeća generacija teleskopa da bismo izravno snimili ovog kandidata, ali potrebno nam je i ulaganje zajednice."

Otkriće GJ 251c nije samo još jedan dodatak katalogu tisuća poznatih egzoplaneta. To je rijedak dragulj – obližnji, potencijalno nastanjiv svijet oko relativno mirne zvijezde, koji nam pruža jednu od najboljih prilika do sada da odgovorimo na vječno pitanje: jesmo li sami u svemiru?