Ilustracija: Pixsell

Od 20. studenoga 2026. u Hrvatskoj se počinje primjenjivati novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji donosi stroža pravila za banke i veću zaštitu građana

Promjene se odnose na podizanje kredita, dopuštene minuse, kupnju na rate, prijevremenu otplatu, ali i na situacije u kojima se građani nađu u financijskim poteškoćama.

Cilj je spriječiti prekomjerno zaduživanje, povećati transparentnost i osigurati da potrošači prije sklapanja ugovora znaju koliko će ih kredit stajati. Zakon objedinjuje dosadašnja pravila o potrošačkom i stambenom kreditiranju, a zaštitu proširuje i na neke oblike kratkoročnih i beskamatnih kredita te pojedine modele plaćanja na rate. Ukida se i dosadašnje ograničenje najvišeg iznosa potrošačkog kredita, piše Dnevnik.hr.

Za nove vjerovnike i kreditne posrednike primjena pojedinih odredbi počinje 1. lipnja 2027., dok će se određena pravila za kreditiranje putem platnih kartica i plaćanje na rate primjenjivati od 1. siječnja 2028.

Jedna od važnijih novosti odnosi se na procjenu kreditne sposobnosti. Banke i drugi vjerovnici morat će prije odobravanja kredita detaljnije analizirati prihode, rashode i ostale relevantne financijske okolnosti klijenta.

Kredit će smjeti odobriti samo ako se na temelju prikupljenih podataka može razumno očekivati da će ga građanin moći uredno otplaćivati. Pritom će se posebna pozornost posvetiti zaštiti osobnih podataka i korištenju relevantnih financijskih informacija.

Nove odredbe donose promjene i za korisnike dopuštenih prekoračenja po tekućim računima, odnosno popularnih minusa.

Banke više neće smjeti bez izričitog pristanka klijenta odobriti novo prekoračenje ili povećati postojeći limit. Isto vrijedi i za povećanje kreditnog limita na karticama.

Budući da financijske institucije sve češće koriste automatizirane sustave i umjetnu inteligenciju pri procjeni kreditne sposobnosti, zakon uvodi dodatna prava za potrošače.

Ako se odluka o kreditu donese automatiziranim sustavom, građanin će moći zatražiti ljudsku intervenciju, dobiti obrazloženje odluke i tražiti da se ona ponovno razmotri. Time se želi spriječiti da klijenti budu prepušteni isključivo algoritmima, bez mogućnosti da dobiju objašnjenje ili ljudsku procjenu.

Mijenjaju se i pravila oglašavanja. Reklame za kredite morat će sadržavati upozorenje: 'Oprez! Zaduživanje nije besplatno.'

Ako se u oglasu navodi kamatna stopa ili drugi podatak o troškovima, morat će biti jasno istaknuti i ključni elementi kredita, među kojima su efektivna kamatna stopa, ukupni iznos kredita i iznos koji potrošač na kraju mora vratiti.

Zabranjuju se i poruke kojima se kredit predstavlja kao način poboljšanja životnog standarda ili zamjena za štednju. Banke više neće smjeti koristiti ni unaprijed označene kućice u internetskim obrascima kako bi stvorile dojam da je korisnik pristao na kredit ili dodatnu uslugu.

Građani će imati veću slobodu i pri odabiru dodatnih usluga povezanih s kreditom. Ako banka kao uvjet odobravanja traži policu osiguranja, klijent će je moći ugovoriti kod drugog osiguravatelja, pod uvjetom da pruža jednaku razinu zaštite. Banka će je u tom slučaju morati prihvatiti.

Također, prebacivanje plaće u banku neće smjeti biti obvezan uvjet za dobivanje kredita. Banke će i dalje moći ponuditi povoljnije uvjete klijentima koji kod njih primaju plaću, ali to neće moći postaviti kao preduvjet za odobravanje kredita.

Novi zakon proširuje prava građana koji odluče kredit otplatiti prije ugovorenog roka. Banke će u tom slučaju morati razmjerno smanjiti ukupne troškove kredita, i to ne samo kamate i troškove vezane uz trajanje ugovora, nego i određene izdatke naplaćene unaprijed, primjerice prilikom odobravanja kredita.

Drugim riječima, građani koji ranije zatvore kredit neće morati snositi sve troškove kao da su ga koristili do kraja ugovorenog razdoblja.

Naknada za prijevremenu otplatu ipak će biti moguća u određenim slučajevima. Banka je može naplatiti ako je riječ o kreditu s fiksnom kamatnom stopom i ako iznos prijevremene otplate tijekom 12 mjeseci premašuje 10.000 eura. Naknada se pritom obračunava samo na dio koji prelazi taj prag.

Može iznositi najviše jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do dospijeća ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je preostalo manje od godinu dana. Ne smije biti veća ni od iznosa kamata koje bi potrošač platio do ugovorenog dospijeća.

Kod stambenih potrošačkih kredita ostaje pravilo prema kojem je djelomična ili potpuna prijevremena otplata moguća bez naknade.

Novost je i zaštita korisnika kredita s promjenjivom kamatnom stopom. Ako banka poveća kamatu, potrošač će u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti moći prijevremeno otplatiti kredit bez naknade.

Važno je pritom da se nova pravila o širem smanjenju troškova u pravilu odnose na ugovore sklopljene nakon 20. studenoga 2026. Postojeći ugovori uglavnom ostaju pod pravilima koja su vrijedila u trenutku njihova sklapanja.

Zakon razlikuje kupnju na rate kreditnom ili debitnom karticom, pri čemu se koristi ranije odobreni kreditni limit, od obročne otplate koju izravno omogućuje trgovac.

U prvom slučaju ne očekuju se značajnije promjene. No kada trgovac samostalno nudi plaćanje na rate, bez korištenja bankovnog kredita, može se smatrati vjerovnikom i morat će ispunjavati zakonske obveze, uključujući procjenu kreditne sposobnosti kupca.

Ta se pravila za navedene oblike kreditiranja počinju primjenjivati 1. lipnja 2027. Kupnja na rate, dakle, ne ukida se, ali se i na nju želi primijeniti načelo odgovornog zaduživanja.

Zakon uvodi i takozvano pravo na zaborav za osobe koje su preboljele onkološku bolest. Deset godina nakon završetka liječenja podaci o ranijoj dijagnozi raka neće se smjeti koristiti pri sklapanju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom.

Cilj je spriječiti da osobe koje su preboljele rak zbog svoje zdravstvene povijesti trajno budu u nepovoljnijem položaju pri ugovaranju financijskih usluga.

Dodatna zaštita predviđena je i za građane koji zapadnu u financijske poteškoće. Vjerovnici će morati pokušati pronaći rješenje prije pokretanja postupka prisilne naplate. Među mogućnostima su produljenje roka otplate, odgoda plaćanja, promjena uvjeta ili refinanciranje kredita.

Uvodi se i besplatno savjetovanje o dugu koje će pružati Financijska agencija (Fina), uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača.

Zakon dodatno uređuje licenciranje i nadzor vjerovnika i kreditnih posrednika. Hrvatska narodna banka dobiva ovlasti za izdavanje odobrenja i nadzor, uz iznimke propisane zakonom.