Od početka 2027. žene će morati navršiti tri mjeseca više života i mirovinskog staža nego dosad kako bi ostvarile pravo na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Istodobno se mijenjaju i mogućnosti rada uz primanje mirovine. O promjenama je za HRT govorio Srećko Vuković iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

“U 2026. godini uvjet za starosnu mirovinu za žene je 64 godine života i 15 godina mirovinskog staža, a od 1. siječnja 2027. u starosnu mirovinu mogu sa 64 godine i 3 mjeseca i 15 godina staža. Kad je riječ o prijevremenoj starosnoj mirovini, u ovoj godini uvjet za žene je 59 godina života i 34 godine mirovinskog staža. Od 1. siječnja to je 59 godina i 3 mjeseca te 34 godine i 3 mjeseca staža”, objasnio je.

Uvjeti za muškarce i žene postupno će se izjednačavati, a od 1. siječnja 2030. trebali bi vrijediti jednaki kriteriji za sve: 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Vuković se osvrnuo i na sve veći broj umirovljenika koji nastavljaju raditi. “Tržište rada se promijenilo i umirovljenici su sve aktivniji. U ovom trenutku imamo oko 40 tisuća umirovljenika koji rade uz mirovinu. Od tog broja 1100 je onih koji rade puno radno vrijeme uz primanje pola mirovine, a ostali rade do polovice radnog vremena i primaju punu mirovinu”, rekao je.

“Do 1. siječnja 2026. godine moglo se raditi do polovice radnog vremena i koristiti punu mirovinu, a od 1. siječnja 2027. uvedena je još jedna mogućnost da ljudi rade nakon 65. godine, koriste mirovinu koja se koristi s faktorom 0,5, polovice mirovine, a ostajete raditi do maksimuma punog radnog vremena”, dodao je Vuković.

Nova mogućnost posebno je važna za obrtnike i osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti. Dosad nisu mogli nastaviti raditi u takvom opsegu uz primanje mirovine, a nakon navršenih 65 godina moći će uzimati polovicu mirovine i istodobno nastaviti voditi svoju djelatnost.

Podsjetio je i na pogodnost koju kod odlaska u mirovinu imaju žene. Ženama se, naveo je, priznaje dodatni mirovinski staž za odgoj djece. Do 1. srpnja 2025. za svako dijete dobivale su šest mjeseci staža, a od tog datuma priznaje im se dvostruko više, odnosno 12 mjeseci po djetetu, objasnio je Vuković.

Kod odlaska u prijevremenu mirovinu primjenjuje se umanjenje, odnosno penalizacija, od 0,2 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja u odnosu na propisanu dobnu granicu. Ukupno umanjenje može dosegnuti najviše 12 posto. Od početka 2027. ta se penalizacija ukida za korisnike prijevremene starosne mirovine koji navrše 70 godina života.

Zahtjev za mirovinu moguće je predati najranije 30 dana prije datuma na koji osoba želi otići u mirovinu. Na internetskim stranicama HZMO-a dostupan je i alat za provjeru najranijeg mogućeg datuma umirovljenja. Potrebno je upisati datum rođenja i spol te odabrati starosnu ili prijevremenu mirovinu, nakon čega sustav prikazuje kada osoba može ostvariti pravo.

Vuković je objasnio i kako građani mogu provjeriti koliku bi mirovinu mogli primati. Jedna je mogućnost zatražiti pisani izračun u HZMO-u, za što se naplaćuje 9,29 eura. Druga je besplatna provjera putem sustava e-Građani: u rubrici “Rad” nalazi se usluga “Moja mirovina” koja omogućuje izračun očekivanog iznosa mirovine iz oba mirovinska stupa.

Govoreći o stanju u mirovinskom sustavu, Vuković je istaknuo da današnji radnici odlaze u mirovinu kasnije nego prijašnje generacije, ali da njihov staž još uvijek nije dosegnuo 40 godina.

Broj umirovljenika blago raste: prošle ih je godine bilo milijun i 232 tisuće, a sada ih je milijun i 236 tisuća. S druge strane, raste i broj osiguranika kojih je oko milijun i 800 tisuća, što je, ocijenio je, dobro za gospodarstvo.