Hrvatsko nacionalno Svetište Majke Božje Bistričke i Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici svečano su obilježili 50. obljetnicu proglašenja Marije Bistrice hrvatskim nacionalnim svetištem. Prilagođeno epidemiološkim mjerama obilježavanje ove velike obljetnice održano je u petak. U Bazilici Majke Božje Bistričke svečanu svetu misu predslavio je vlč. Dragutin Kućan, a u dvorani Božjeg milosrđa na rasporedu je bila tribina uz prigodnu izložbu i glazbeni program. Gosti tribine bili su prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar, s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - Područni studij teologije, Rijeka i prof. dr. sc. Miroslav Akmadža, s Hrvatskog instituta za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod. Moderatorica je bila dr. sc. Snježana Husinec, a u glazbenom dijelu programa nastupili su Zbor Bazilike MBB-e, Klapa ''Bistrica'' i Marina i Krešo Matošević. Na početku se pozdrave uputili zagorski arhiđakon mons. Ivan Miklenić i predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici Damir Galoić, a tribini su između ostalih nazočili i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i predsjednik Općinskog vijeća Općine Marija Bistrica Teodor Švaljek.

Upravo je u Mariji Bistrici 14. i 15. kolovoza 1971. godine održan međunarodni marijanski kongres na kojem se okupilo 200.000 vjernika, 5 kardinala, 30-ak biskupa, 170 svećenika i 500 redovnica iz svih krajeva Hrvatske i brojnih drugih zemalja. Hrvatski su vjernici svijetu, tada prvi put na ovako masovan način, pokazali snagu svoje vjere. Nekoliko mjeseci kasnije, 3. prosinca 1971., biskupi su donijeli i službenu odluku da se višestoljetno Svetište Majke Božje Bistričke proglasi nacionalnim svetištem. U godini ove velike obljetnice u Mariji Bistrici se s ponosom prisjećaju dana kada je Marija Bistrica, prema natpisima tadašnjeg katoličkog tiska, postala hrvatski Lurd, pa je stoga i organizirano ovo obilježavanje. Prof. dr. sc. Veronika s. Nela Gašpar u svom je izlaganju govorila će o značaju marijanskog i mariološkog kongresa iz 1971. godine a dala je i osvrt na važnost marijanskih svetišta i hodočasničkih mreža. Prof. dr. sc. Miroslav Akmadža govorio je pak o odnosu tadašnjih državnih vlasti i Katoličke crkve te političko-društvenom ozračju u kojem se tada živjelo i u kojem se odvijao kongres te sam postupak proglašenja Marije Bistrice nacionalnim svetištem. Na izložbi su bili izloženi eksponati koji su sada stari već pola stoljeća. Izloženi su prigodna hodočasnika medaljica i marama, tiskani vodič marijanskog kongresa, prigodne gramofonske ploče poput one Bistrica pjeva Mariji, zatim knjiga bistričkih hodočasničkih pjesama, publikacije i molitvenici vezani uz kongres te posebna atrakcija - kalež kojeg je tom prilikom papa Pavao VI. darovao Svetištu Majke Božje Bistričke.