Foto: Ilustracija, DHMZ 

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) danas je izdao novo upozorenje na toplinske valove koji mogu utjecati na zdravlje te je od ponedjeljka do četvrtka proglasio crveni meteoalarm, opasnost od izuzetno opasnog vremena za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju.

DHMZ je prethodno za danas proglasio crveni meteoalarm samo za riječku regiju, no danas ga je proširio još i na kninsko i splitsko područje. 

Narančasti meteoalarm za danas ostao je za osječku, zagrebačku, gospićku i dubrovačku regiju. Žuti meteoalarm, koji označava umjerenu opasnost, vrijedi za karlovačku regiju, piše Index. 

Što nas čeka?

Za iduće dane, ponedjeljak, utorak, srijedu i četvrtak, crveni meteoalarm proglašen je za kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju.

Za ponedjeljak, 11. kolovoza, narančasti meteoalarm zbog jakog vjetra DHMZ je izdao za Velebitski kanal.

"Sunčano i većinom vrlo vruće. Navečer na krajnjem sjeveru umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu jugozapadnjak i sjeverozapadnjak, na sjevernom dijelu i bura, potkraj dana u jačanju. Najviša dnevna temperatura zraka od 33 do 37, u unutrašnjosti Dalmacije i do 40 °C", prognozira DHMZ.

Upozorenja i preporuke

U DHMZ-u upozoravaju da visoke temperature mogu uzrokovati zdravstvene tegobe, osobito kod osjetljivih skupina poput male djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika te ljudi koji rade na otvorenom. Naglašavaju kako pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti rizik, a na svojim internetskim stranicama objavili su i preporuke kako se zaštititi.

Građanima se savjetuje rashladiti dom, kloniti se vrućine, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine te pomoći drugima, posebno ranjivim skupinama. Osobama s kroničnim bolestima ili onima koje uzimaju više lijekova preporučuje se konzultirati liječnika.

Ako se pojave vrtoglavica, slabost, tjeskoba, jaka žeđ ili glavobolja, potrebno je odmah otići u hladniji prostor, izmjeriti tjelesnu temperaturu i nadoknaditi tekućinu vodom ili voćnim sokom. U slučaju bolnih grčeva, koji se često javljaju nakon rada ili vježbe po vrućem vremenu, preporučuje se unos tekućine s elektrolitima, a ako grčevi potraju dulje od jednog sata, potražiti medicinsku pomoć. Kod drugih zdravstvenih tegoba ili njihovog duljeg trajanja, savjetuje se konzultacija s liječnikom.

Kako se rashladiti

Visoke temperature povećat će rizik od požara i otežati svakodnevno funkcioniranje, pa stručnjaci preporučuju pridržavanje dobro poznatih mjera zaštite.

Vrućine mogu uzrokovati zdravstvene tegobe, osobito kod osjetljivih ljudi poput djece, starijih osoba, kroničnih bolesnika te onih koji rade na otvorenom. Pravovremene preventivne mjere mogu znatno smanjiti rizik, pa se građanima savjetuje rashladiti prostorije u kojima borave, kloniti se vrućine, rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, ali i pomoći drugima, posebno ranjivim skupinama. Osobama s kroničnim bolestima preporučuje se redovito savjetovanje s liječnicima.

Rashladite svoj dom

Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32 °C danju i ispod 24 °C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina te ako imate kronične zdravstvene probleme.

Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža (ako je to moguće).

Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako ih imate), naročito one koji su okrenuti prema suncu. Ugasite sva umjetna svjetla i što je više moguće električnih uređaja.

Stavite zaslone, draperije, tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.

Kada uključite uređaj za rashlađivanje (air-conditioning) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.

Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje.

Klonite se vrućine

Sklonite se u najhladniju prostoriju stana/kuće, posebno noću. Ako stan/kuću ne možete držati hladnim, provedite 2 - 3 sata dnevno u hladnom prostoru (npr. javna zgrada koja je hlađena).

Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana. Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati.

Potražite sjenu

Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.

Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.

Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti

Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge, itd.

Nosite laganu, široku i svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.

Koristite laganu posteljinu i plahte, po mogućnosti bez jastuka, kako bi izbjegli akumulaciju topline.

Pijte redovito, ali izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera. Važno je piti dovoljno tekućine ali ne naglo.

Jedite češće male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.