Od 1. srpnja na snazi su izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju koje donose niz novosti za umirovljenike diljem Hrvatske, pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje prema podacima županijskog Zavoda za mirovinsko osiguranje živi oko 35 tisuća umirovljenika. I dok prosječna mirovina u Zagorju iznosi oko 580 eura, bez povlaštenih mirovina taj bi iznos bio osjetno niži — ispod 400 eura.

Što donose izmjene Zakona?

Povećanje najnižih i invalidskih mirovina, uvođenje 13. mirovine, kao i mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu polovice mirovine – sve su to promjene koje direktno utječu na život tisuća Zagorki i Zagoraca treće životne dobi. Konkretno, novi zakon predviđa povećanje invalidskih mirovina za oko 10 posto, dok će se najniže mirovine povećati za 3 posto. Novost je i uvođenje godišnjeg dodatka, odnosno 13. mirovina, koja će se obračunavati prema godinama radnog staža, pomnoženim s iznosom koji će Vlada odrediti u listopadu. Uvjeti penalizacije i bonifikacije se mijenjaju, a umirovljenicima će biti omogućeno zapošljavanje na puno radno vrijeme uz isplatu 50 posto mirovine. Također, prihvaćena je izmjena prema kojoj se osobama koje su deset godina obavljale udomiteljsku djelatnost priznaje 12 godina mirovinskog staža.

Čleković: 'Mirovine su premale, ali krenuli smo od nečega'

Dakle, prema izmjenama Zakona sada umirovljenici imaju mogućnost rada u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine svim umirovljenicima koji se tako zaposle s navršenih 65 godina života. Predsjednik HSU-a Krapinsko-zagorske županije Željko Čleković kaže da su to sve stvari za koje su se, kao partner, izborili.

- Mi smo zatražili promjene jer mi smo imali svoju radnu skupinu unutar HSU-a u kojoj sam i ja bio. Imali smo nekoliko prijedloga koje smo usuglasili s partnerima i Vladom. Predlagali smo niz mjera, a jedna od njih je bila i moguće zapošljavanje umirovljenika koji su u mirovini. Došli smo do jedinog dogovora, a to je da oni rade osam sati, ali da primaju pola mirovine. Mislim da to nije strašan gubitak, ukoliko je mirovina 500 ili 600 eura, a dobije se oko 1000 eura plaće. To se odnosi na umirovljenike koji još imaju snage za rad. Ljudi koji rade na građevini, koji obavljaju teške fizičke radove, sigurno si to neće moći priuštiti. Međutim, nije se moglo ići na zadovoljavanje svih tih kriterija. Od nekud smo trebali početi. Neki od zakona već stupili na snagu, a neki će od prvog dana iduće godine, ali mi kao radna skupa koja se zalaže za poboljšanje uvjeta umirovljenika i dalje kontinuirano radimo na novim mjerama. Znamo da neće svi biti zadovoljni, ali od nekud smo morali početi – objašnjava nam Čleković.

Lakše podizanje mirovina

O prosječnoj mirovini u Krapinsko-zagorskoj županiji koja iznosi oko 580 eura kaže kako se boji koliko bi ona iznosila da nema braniteljskih mirovina.

- Mirovine su katastrofalno premale. Mi imamo državni proračun koji je takav kakav je. Mi smo najveći korisnici njega. Ja se ne sramim reći – zašto se iz prosječne mirovine ne skinu braniteljske, sve ove saborske i mirovine pod posebnim propisima i onda da se jednostavno, iz Mirovinskog fonda, isplaćuju mirovine koje su steknute iz mirovinskih davanja. Znači, neka branitelj ima mirovinu toliku koliku je imao kao branitelj, a drugi dio koji je dobio po radnom stažu nek ide iz Mirovinskog, na primjer... Onda bismo lakše dizali mirovine. Ja jesam optimist da ćemo po projekciji Vlade do kraja ovog mandata doći do 800 eura prosječne mirovine. Da nisam optimist, budite sigurni, da bih već odavno izašao iz te priče van – poručio je Čleković. - Ja znam i mi smo svi svjesni da se ne može svima udovoljiti i moramo znati da sada svi krive HSU, a stranka ima najmanje glasača iz naše populacije. Ljudi nisu svjesni da smo mi stranka kao i svaka druga – kaže Čleković.

Obrtnici u mirovini: veliki iskorak ili polovično rješenje?

Također, ističe Čleković, obrtnici i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost moći će raditi u punom radnom vremenu sa 65 godina uz istovremenu isplatu pola mirovine bez zatvaranja obrta/djelatnosti, što do sada nije bio slučaj. S druge strane, Hrvatska obrtnička komora je u nekoliko navrata ponovila svoje zahtjeve da se predvidi mogućnost obavljanja djelatnosti obrta uz pravo na starosnu mirovinu za obrtnike koji su obavljali djelatnost obrta uz radni odnos te za obrtnike koji nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu žele otvoriti obrt. HOK je svakom prilikom ocijenio da je isplata mirovine tijekom nastavka rada uz obrt velik iskorak za hrvatske obrtnike, no uz jasan naglasak – da su obrtnici umirovljenici i dalje u nepovoljnom položaju isplatom samo 50% mirovine.

- Tražimo isplatu pune starosne mirovine i druge mogućnosti uključenja. Naime, radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada su nenadoknadivi, nezamjenjivi i neprocjenjivi i moramo napraviti sve što je u našoj moći da im damo mogućnost i poticaj da nastave gospodarske aktivnosti na dobrobit države i društva, s obzirom da bi na ovaj način i dalje iz svog poslovanja podmirivali i poreze i doprinose te itekako nastavili pridonositi proračunu Republike Hrvatske. Prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se navedenim osobama omogući isplata starosne mirovine uz obavljanje djelatnosti obrta izuzetno bi poticajno djelovao na postizanje duljeg ostanka u svijetu rada – ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil te naglašava da 40.000 članova, obrt obavljaju uz radni odnos, pri čemu navedeni broj svakodnevno raste, a time i obaveza da im se osigura mogućnost nastavka rada u obrtu uz mirovinu.

Hoće li novi zakon zaživjeti u praksi?

Premda novi zakoni ne rješavaju sve izazove, predstavljaju korak naprijed u pokušaju da se mirovinski sustav učini održivijim i pravednijim. Hoće li se i koliko u praksi ostvariti najavljeni pomaci – pokazat će vrijeme, ali i spremnost sustava da osluškuje i dalje potrebe svojih najstarijih građana.

Anketa

Nakon što smo u prethodnim redovima pobliže objasnili što sve donose izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, zanimalo nas je kako te promjene doživljavaju građani u Zagorju. Izašli smo na teren i razgovarali s umirovljenicima i mlađim generacijama, čije obitelji svakodnevno osjećaju težinu niskih mirovina i rasta životnih troškova. Evo što su nam rekli...

Štef Mlinarić
˝Meni su svi zakoni dobri koji idu za ove kak smo mi. Ja imam 400 eura mirovine. Isto sam radio 35 godina u Zagorki, u ciglani, u najjačoj firmi u Zagorju. I da bi ja 400 eura imal sad mirovine – sramotno. Ovi kaj su gore nek malo za nas male pogledaju. Mi moramo trpeti, niš drugo.˝

Nina Šuprina, Lara Drempetić
˝Bake i djedovi su nam u mirovini, pomažu im naši roditelji. Ti zakoni još više udaraju po umirovljenicima.˝

Alen Guca
˝Dobro je ako umirovljenici još mogu raditi, ionako je sve u Hrvatskoj toliko nisko da jedva života ima. Prođite malo preko granice pa ćete vidjeti kako tamo ljudi žive. Često sam u Njemačkoj, standard tamo je nevjerojatan. Oni imaju prirodne uvjete, a mi smo ovdje ko neko roblje. To je tako postavljeno u Europi.˝

Božica Stepan
˝Nije to dobro, ne slažem se s tim, ali ne možemo ništa. Ne radim uz mirovinu, ali od svoje ni ne mogu živjeti. Da nemam supruga koji uz mirovinu još radi ne bismo mogli. On ima 70 godina pa onda možete misliti koliko je to naporno.˝

Ivan Lončar
˝Kak da delam, ak sam u mirovini? Delam poljoprivredu. Mirovine nisu dostatne života, neki su primorani delati. Ak su ljudi zdravi, bilo bi dobro da delaju. Životni vijek je sve duži, a radni vijek ostaje isti. Naša vlast previše troši, trebali bi se riješiti lopova. Sve su nam prodali, ne znam kaj još država ima za prodati. Ne znam. Nisam se odselil kad je bilo vreme, zakasnil sam na sve cuge. Nisam se uspel utovariti u ''zlatnu kočiju''. Kaj se bum plakal, loše je kaj me križa boliju. Kad vidite pesa na lancu kaj mislite da on hoće biti na lancu? Pa, neće, ali ga mora imati. Takva je sudbina.˝

Dragica Mlinarić
˝Da imaju dosta velike mirovine ne bi trebali raditi. Ja imam 32 radnog staža, a 300 eura mirovine. Kaj vi mislite? Da platim režije, da si kupim jesti, e ja imam za to? Nemam. Radim poljoprivredu da si priredim za jesti. Za 300 eura se iz dućana nemrem hraniti. Za sirotinju nema pravice.˝