Potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada, i ne samo u RH. Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1%, piše Večernji.

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5%, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1%. Rekorderi po rastu cijena vjerojatno su pak polutvrdi sirevi. TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26% skuplji, gouda 21, edam 25%, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11%.
Danas imamo situaciju da je Hrvatska među top-četiri članice EU u kojima potrošačke cijene rastu brže od proizvođačkih. A već od početka veljače, tvrde trgovci, slijedi novi val poskupljenja najavljen od Pohita, Nestlea, Dr. Oetkera, Intersnacka Adria... dok je dio dobavljača, mahom domaćih, poskupljenja prolongirao do početka ožujka, piše Večernji.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u prosincu na godišnjoj razini rasle 22,4%, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1%. Gleda li se samo kruh, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u nas bio skuplji 27,7%. Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9% na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2%, mlijeko, sir i jaja 22,2%, ulja i masti 22,5%, voće 8,3%, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kava, čaj, kakao 6,5%. U odnosu na 2015., mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40%. Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2% skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3%, a voće za 4%