Prethodni članak
Sljedeći članak

Nekad kraljice, a danas mnoge u lošem stanju

Svaka crkva, pa i kapela, ima orgulje. Mnoge su nažalost u lošem stanju ili su potpuno devastirane. Takvu sudbinu doživjele su i orgulje u kapeli Sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom, župa Zagorska Sela


Kraljice glazbala", tako se s poštovanjem govori o orguljama i to zbog njihovog monumentalnog izgleda, snage, zvuka, ali i zbog njihove specifične akustične senzacije zvuka koji često može nadomjestiti i čitav orkestar. - Orguljski pozitiv, kao samostalan instrument malene su orgulje najčešće građene s jednom klavijaturom i bez samostalnog pedala. Osnova zvuka je piramidalna nadgradnja glasova koja registrira, obično od pet do osam podjeljenih u principalovu piramidu i grupu kontrastnih registara kojima se ponekad pridružuje i jezični registar - zapisao je Tomislav Faullend Heferer, graditelj i restaurator orgulja.

Male orgulje, tzv. portativ

- Orguljski pozitiv s Huma Košničkog izvorno nije građen za kapelu sv. Marije Magdalene, već je u nju premješten iz, vjerojatno obližnje (i veće), nama nepoznate crkve. Pozitiv je sagrađen 1763. godine i na manualnoj zračnici. Mehaničkog je sustava sa zračnicom na kliznice i tonskim kancelama. Zrakom se opslužuje potezanjem konopa, preko kolotura, iz dva izmjenična spremišno crpeća mjeha. Ima različitih orgulja i što se tiče veličine i boje zvuka. Svaka crkva, pa i kapela, ima orgulje. Mnoge su nažalost u lošem stanju ili su potpuno devastirane. Takvu sudbinu doživjele su i orgulje u kapeli sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom, župa Zagorska Sela - kaže vlč. Juranić, dodajući da su to male orguljice, tzv. portativ, jer su bile prenosive. Ponovo su zasvirale na Adventnim večerima u Muzeju Mimara u Zagrebu. Po formatu to je najmanji tip pozitiva, jedini sačuvani orguljski instrument u Hrvatskoj, u lijepom polikromnom kućištu.

 

- Orguljski pozitiv, kao samostalan instrument - malene su orgulje najčešće građene s jednom klavijaturom i bez samostalnog pedala. Osnova zvuka je piramidalna nadgradnja glasova koja registrira, obično od pet do osam podjeljenih u principalovu piramidu i grupu kontrastih registara kojima se ponekad pridružuje i jezični registar. Na području ondašnje cijele Štajerske i zapadne Mađarske u 18. stoljeću, djelovale su čuvene radionice za izradu glazbenih instrumenata, osobito orgulja. U Grazu, Caspar Mitterreither, svoju radionicu - uz radionicu obitelji Schwarz. - etablirao je u najznačajniju radionicu, u razdoblju rokokoa. Svakako valja spomenuti da su u Grazu, u to doba, djelovala i druga dva značajna orguljara koji su, iako znani po majstorski sagrađenim instrumentima, djelovali u sjeni ovih dviju radionica: Johhana Cyriaka Wernera i njegovog nasljednika Antona Josefa Romera, čija dva vrijedna opusa imamo sačuvana u Hrvatskoj - dopisao je Tomislav Faullend Heferer. Inače, ovu tonsku umjetost osobito su obožavali Johann Sebastian Bach, njemački barokni skladatelj i poznati orguljaš te mnogi drugi glazbenici. Pozato je da najveći broj tonova različitih visina, imaju samo klavir i orgulje. Prema sačuvanom autografu graditelja, koji je pronađen u zračnoj komori zračnice, predmetni pozitiv potječe iz prve polovice 18. stoljeća i star je 257 godina! Izgrađen je u radionici poznatog štajerskog graditelja orgulja, Caspara Mitterreichora iz Graza.

Vratile se ‘kući’

Župnik dvaju župa, Sutlanske Poljane i Zagorskih Sela, Milan Juranić obožava orguljsku glazbu. - Još kao mali ministrant - kaže - otišao bi na kor i s udivljenjem promatrao taj čudesni instrument s toliko različitih detalja, pa onda nevjerojatno mnoštvo svirala: onih drvenih kao i limenih, odnosno kositrenih. A kad bi zasvirale, kao da je kroz crkvu poletjelo bezbroj skladnih zvukova, da bi onda zapjevao zbor i narod u crkvi. Nakon Drugog svjetskog rata te su orguljice bile potpuno devastirane. Zaslugom Ministarstva kulture Republike Hrvatske 2016. godine, nakon toliko vremena obnovljene su u radionici Heferer i ponovo zasvirale i to u Muzeju Mimara u Zagrebu, na Adventnim večerima. "Kući" se u kapelu Hum Košnički, 2020. godine vratila na blagdan sv. Marije Magdalene. Svečanu misu predvodio je župnik Milan Juranić uz zvuke "kraljevne" na kojoj je maestralno svirao poznati hrvatski katedralni orguljaš i dirigent, Alen Kopunović Legetin. - Naša kulturna baština, s ova dva predivna instrumenta je bogatija, što mi je uvijek kao župniku tih dviju župa, bila posebna želja - radosno je istakao vlč. Milan Juranić.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

Kolnici su mjestimice vlažni i skliski, a zbog niskih temperatura moguća je poledica, posebice na mostovima i nadvožnjacima. Ponegdje ima i magle. Vozačima savjetujemo da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te da na put ne kreću b...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program