Zaista nam je ova godina loša počela. Najprije 11. siječnja požar staračkog doma u Andraševcu gdje je poginulo 6 osoba, zatim pandemija koronavirusa s kojom se bori cijeli svijet, pa i Hrvatska, a onda uz sve ove mjere, socijalne dinstance, samoizolaciju, brigu, strah i paniku koja vlada među ljudima dogodio nam se snažan potres, kakvog ne pamtimo. Takav potres nije se dogodio 140 godina. Jutros u 6:24 sati seizmografi Seizmološke službe zabilježili su vrlo jak potres s epicentrom kod Markuševca u Zagrebu, a onda još jedan potres magnitude gotovo 5,0. Zaredali su se. A ovako su ih zabilježili seizmografi.

U 6:24 h 5,5 prema Richteru, 7:01. h 4,8, 7:41 h 3,4, 8:11 2,1, 8:37 h 2,5, 9:04 h 3,0, 9:10 h 2,5, 9:29 h 2,0, 9:42h 2,0, 10:11 h 3,0 prema Richteru. Navodno je bilo tridesetak podrhtavanja tla. Neka nismo ni osjetili.

Sve je krenulo u siječnju. Potres jačine 3,4 prema Richteru 28. siječnja osjetio se u Zagorju s epicentrom u Mariji Bistrici. Tada smo razgovarali s Marijom Mustać iz Seizmološke službe koja je za Zagorski list izjavila kako se Zagorje ne nalazi na granici tektonskih ploča, u zonama gdje se uglavnom događaju potresi, no u Zagorju se nalaze rasjedi (pukotine u stijenama) iz davne geološke prošlosti na kojima se i u naše doba događaju potresi. Tada smo je pitali može nakon ovog slijediti potres veće jačine. Naglasila je kako to ne možemo znati. - Naime, ovaj potres ne mijenja vjerojatnost da se dogodi neki jači potres – rekla je tada. I dogodio nam se.

-Tijekom potresa, preporuča se uz što manje kretanja doći do nekog sigurnog mjesta kao pod čvrsti stol ili uz kut nosivog zida, a nakon što je podrhtavanje prestalo što mirnije izići na otvoreno, podalje od građevina. Dobro je ponijeti tople odjevne predmete, dokumente, novac i lijekove za bolesne članove obitelji – rekla je Mustać. Napomenula je i kako trebamo imati na umu da je najbolja obrana od potresa priprema, tj. gradnja protupotresnih građevina ili učvršćivanje postojećih.

Ističe kako se Hrvatska nalazi u seizmički aktivnom dijelu svijeta, a najugroženija područja Hrvatske su Dalmacija (posebno šire Dubrovačko područje), sjeverozapadna Hrvatska (Medvednica i Žumberačko gorje) te Hrvatsko primorje (šira okolica Rijeke). Područja slabije izražene seizmičnosti su Istra, Slavonija (s izuzetkom Slavonskih planina) i Lika.

Za Zagorje i Zagrebačko područje najupečatljiviji je bio veliki zagrebački potres koji se dogodio 1880. kod Kašine. Intenzitet mu je bio VIII stupnja MCS ljestvice, što odgovara magnitudi od 6.2 prema Richteru. Taj potres je porušio brojne zgrade i nakon njega je odselio velik dio stanovništva Zagreba. Također su se dogodila još četiri potresa magnitude iznad 5.0 u Zagorju i bližoj okolici – istaknula je Mustać.

Potres se dogodio 9. studenoga u 7 sati i 3 minute i 3 sekunde prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. Dvoje ljudi je tada poginulo, a 29 ozlijeđeno. Stanovnici čije su kuće bile oštećene, smješteni su u za to izgrađene barake na području Zrinjevca i današnje Klaićeve ulice. Nakon najvećeg udara uslijedilo je nekoliko potresa slabijeg intenziteta. Do travnja 1881. zabilježeno je tada 185 podrhtavanja tla.

Pet najjačih potresa na području Hrvatske dogodilo se 1667. godine kod Dubrovnika, 1898. godine kod Turjaka u Sinjskom polju, 1942. godine u blizini Imotskog, 1880. godine kod Kašine na Medvednici te 1962. godine blizu Makarske. U zadnjih tridesetak godina najjači potres bio je na području Stona i Slanog, 1996. godine i magnituda mu je bila 6.0. To znači da je oslobodio oko 80 puta više energije, tj. bio je oko 80 puta jači od potresa koji je zabilježen 28. siječnja kod Marije Bistrice.