Jedinstveni matični broj građana (JMBG) odlazi u povijest.

Naime, saborski zastupnici danas će raspraviti konačni prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o matičnom broju jer se danom prestanka važenja tog zakona, 1. siječnja 2023. godine, prestaju određivati matični brojevi građana, piše Jutarnji.

JMBG ili samo MBG više se ne smije koristiti kao redovna, osnovna ili stalna identifikacijska oznaka građana, ali postojeći matični brojevi neće se brisati iz evidencija kako bi se mogli koristiti kao kontrolni mehanizam te za povezivanje i razmjenu podataka u onim slučajevima kad se povezivanje podataka neće moći izvršiti korištenjem osobnoga identifikacijskog broja (OIB).

Naime, osobama koje su preminule prije 31. prosinca 2008., odnosno osobama koje su nestale ili stradale tijekom Domovinskog rata ili članovima obitelji stradalnika iz Domovinskog rata koji su preminuli prije stupanja na snagu Zakona o OIB-u, nije određen i dodijeljen OIB jer se iste osobe ne smatraju obveznicima broja.

Matični broj građana u Hrvatskoj je bio u upotrebi od 1976. godine te se građanima dodjeljivao po mjestu rođenja. No, budući da je sadržavao osobne podatke građana poput datuma rođenja, područja rođenja i spola, čime je bio podložan zloporabi, 2010. godine zamijenjen je osobnim identifikacijskim brojem (OIB).

JMBG se sastoji se od 13 znamenki razvrstanih u šest skupina. Prvih sedam znamenki odnosilo se na datum rođenja, iduće dvije na područje na kojem je broj izdan (od 30 do 39), slijedila je troznamenkasta oznaka spola (muški od 000 do 499, ženski od 500 do 999) a posljednja je znamenka bila kontrolna.

OIB se sastoji od 11 znamenki koje su određene slučajnim odabirom.

Zastupnici će danas raspraviti i konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana kojim je uređen postupak izdavanja putnih isprava djeci. Omogućava se da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu djeteta, što do sada nije bilo moguće, piše Jutarnji.