Prema trenutnim projektima na 18,6 km dugoj dionici Autoceste Zagreb – Macelj od čvora Krapina do Macelja, na kojoj je već izgrađeno svih šest tunela i devet viadukata, jedan njen dio dug oko 3,7 km bit će poluautocesta. No, sadašnji projekti će se morati nadopuniti, jer je sredinom srpnja Nadzorni odbor Autoceste Zagreb – Macelj donio odluku da se ide u izgradnju punog profila autoceste duž cijele dionice.



Radovi na izgradnji 18,6 km duge dionice autoceste od čvora Krapina do Macelja teku prema planu, a trebali bi biti dovršeni do travnja iduće godine. Svih šest tunela i devet viadukata, koliko ih ima na toj dionici, izgrađeni su, a neki od njih već su i potpuno uređeni te asfaltirani.

-Imali smo dva međuroka koja smo ispoštovali, no imamo malo problema sa zemljanim radovima, koji kasne zbog nepovoljnih vremenskih prilika koje su nas pratile tijekom cijele prošle, ali i ove godine do svibnja. Sada nam vrijeme ide na ruku, tako da će ova dionica biti izgrađena do travnja iduće godine – rekao nam je Sladoljub Pezerović, glavni inženjer gradilišta, predstavnik izvođača radova, tvrtke Phyrn Motorway.

Najskuplja autocesta u Hrvatskoj

Inače, riječ je o najskupljoj dionici po dužnom kilometru autoceste koja se ikad u Hrvatskoj gradila.

-Vrijednost radova na ovoj 18,6 km dugoj dionici autoceste iznosi oko 240 milijuna eura. Razlog tome je konfiguracija tla, koja zahtjeva velik broj tunela, viadukata, ali i zaštitu pokosa, oblaganje strmina, stabilizacijska sidra i ostalo – pojasnio nam je Pezerović.

Zagorski list na gradilištu

Gradilištem dionice reportere Zagorskog lista u društvu s Božidarom Posavcem, članom Županijskog poglavarstva zaduženim za promet i veze, koji je ujedno i predsjednik županijskog Povjerenstva za praćenje aktivnosti na izgradnji autoceste Zagreb – Macelj, te Tomislavom Simunićem, predstavnikom KZŽ, proveo je Miroslav Majsec, koordinator za ceste Phyrn Motorwaya.

-Što se tiče viadukata, kod čvora Krapina nalazi se najduži, viadukt Krapinčica, dug 530 metara. Zatim slijedi viadukt Juričaki 91 m, Tkalci 205 m, Šum 170 m, Puhi 230 m, Ravninščica 350 m, Straža 205 m, Mimarje 200 m te viadukt Gornji Macelj dug 65 metara. Tuneli, također od čvora Krapina prema Macelju, redom su Levačica 350 metara, Vidovci 260 metara, Sveta Tri Kralja 1725 m, Brezovica 590 m, Đurmanec 204 m i Frukov Krč 350 metara – nabrojao nam je Majsec te dodao da na trasi ima i trinaest podvožnjaka koji omogućavaju prijelaze ispod autoceste, kako bi lokalno stanovništvo imalo pristup svojim parcelama. U projektu je, kaže Majsec, i uređenje cesta ispod podvožnjaka te spajanje na postojeće prometnice.

Dva tunela i tri viadukta na poluautocesti

Ono što se, po mnogima premalo, spominjalo u medijima, da na čitavoj dionici od Krapine do Macelja neće biti punog profila autoceste, odnosno, da će se na jednom njenom dijelu voziti po jednom prometnom traku u oba smjera, sada kad je u jeku turistička sezona i kad su kilometarske kolone na graničnim prijelazima, ali i kod «jednocijevnih» tunela Sv. Rok i Mala Kapela postale svakodnevnica, mnogi strahuju da će taj «jednotračni» dio autoceste u blizini granice sa Slovenijom često izazivati prometni kolaps. Tim više što je riječ o dijelu dionice dugom 3,7 km na kojem se nalaze tri viadukta i dva tunela, od kojih je Sveta Tri Kralja dug preko 1700 metara.

Iduće godine početak gradnje punog profila?

Nema sumnje da je takva bojazan jedan od glavnih razloga zbog čega će, prema svemu sudeći, nakon što se u travnju 2007. godine završi ova dionica na način kako je planirana, dakle, s 3,7 km poluatoceste, početi radovi na izgradnji punog profila autoceste.

-Sredinom srpnja ove godine Nadzorni odbor Autoceste Zagreb – Macelj u Zadru je donio odluku da se ide u izgradnju punog profila autoceste. Sad Uprava treba obaviti razgovore i dogovoriti se s garantorom i kreditorima, ali i suvlasnicima. Dakle, odluka je donesena, a Uprava sad to mora odraditi. No, ja se nadam da bi izgradnja punog profila autoceste na toj dionici mogla započeti već sljedeće godine – rekao nam je krapinski gradonačelnik Josip Horvat, koji je član Nadzornog odbora Autoceste Zagreb – Macelj.

Pregovori se vode, izvođači spremni

-Pregovori se vode, ali još nisu prerasli u službene pregovore. No, razgovori su se uvijek vodili o tome i u skoroj budućnosti će se morati naći neko rješenje. Naime, sigurno je da izgradnja poluautoceste nije prometno najpovoljnije rješenje i da će to, uz smanjenje prometne protočnosti, imati utjecaj i na sigurnost u prometu, jer na tom dijelu dionice su dva tunela i 3 viadukta – rekao je član Uprave Aleksandar Čaklović, kojem slijedi nemali posao pregovora i dogovora oko provođenja odluke Nadzornog odbora. Kad se dogovori postignu, izvođač radova odmah je spreman početi s «bušenjem» drugih cijevi tunela Brezovica i Sveta Tri Kralja, odnosno s radovima na izgradnji punog profila autoceste, za što su ih, kako nam je rekao Pezerović, njihovi kreditori već obećali pratiti.

Stiglo preko 150 pritužbi građana

Od kad se počela graditi dionica autoceste od čvora Krapina do Macelja, u Krapinsko-zagorsku županiju stiglo je 158 pritužbi građana, koji se u pravilu žale na izvođače radova i njihove podizvođače, odnosno kooperante.

Kako nam je rekao predsjednik Županijskog povjerenstva za praćenje aktivnosti na izgradnji autoceste Zagreb – Macelj Božidar Posavec, lokalno stanovništvo u tim se pritužbama najčešće žali na slučajeve nemogućnosti pristupa svojim parcelama, na oštećenje stambenih objekata te na uzurpaciju posjeda na način da se ispušta voda ili odlaže građevinski materijal.

Prema riječima Miroslava Majseca, koordinatora za ceste izvođača radova Phyrn Motorwaya, sve pritužbe se razmatraju i, ako su osnovane, rješavaju se u korist građana.

-Što se tiče nemogućnosti pristupa parceli, moram reći da je ovo jedno veliko gradilište i da se desilo da u određenim trenucima ljudi nisu mogli do svoje parcele, ali mi smo se trudili da u najvećem dijelu riješimo te probleme i omogućimo pristup građanima do njihovih parcela. Ipak, parcele do kojih se neće moći osigurati pristup, vjerojatno će se morati otkupiti. Nadalje, kad je u pitanju oštećenje stambenih objekata, upućen je jedan dopis da će se pred završetak radova sva osnovana šteta procijeniti, jer moram napomenuti da ima i puno neosnovanih zahtjeva, a oni osnovani će krajem ove godine ići u obradu. Također, istina je da se desila na nekim mjestima uzurpacija posjeda na način da su naši podizvođači odlagali zemlju ili materijal na poljoprivredna zemljišta. Taj dio se obrađuje s poljoprivrednim štetama i s dijelom ljudi su napravljeni sporazumi o zakupu zemljišta. Oko 90% takvih slučajeva je riješeno i rješavaju se i dalje. Vještaci su stalno na terenu- rekao nam je Majsec.


Tko će sanirati uništene lokalne i županijske ceste?

Teški kamioni koji lokalnim zagorskim cestama svakodnevno tutnje vozeći na gradilište autoceste materijal i strojeve, izazvali su već popriličan revolt kod lokalnog stanovništva, što je pak rezultiralo sporazumom i aneksima sporazuma izmežu KZŽ i Phryn Motorwaya, prema kojima je izvođač dužan brojne uništene lokalne ceste sanirati, odnosno, po završetku vratiti u prvobitno stanje. Na nekim cestama, izvođač je to već i učinio, no ima ih još nekoliko koje se svakodnevno uništavaju, a za koje još uvijek Županija nije s izvođačem potpisala sporazum o njihovoj sanaciji.

Za njih nekoliko, kao što su ceste Gornje Jesenje – Bednja, Štuparje – St. Ves, Lepajci – D 35, Ravninsko – Donje Jesenje i Slatina Svedruška – Štuparje, Županija predlaže da ih zajednički saniraju Phryn Motorway i Županijska uprava za ceste, na način da Phryn Motorway osigura kameni materijal i asfaltnu masu, dok bi ŽUC trebao osigurati radove.

-Obzirom na prekomjernu uporabu lokalnih, županijskih i državnih cesta kod izgradnje autoceste Krapina – Macelj, velika je odgovornost i briga ŽUC-a da se sve ceste saniraju i vrate u prvobitno stanje. Možda je interesantan podatak da se u našoj županiji za 700 km lokalnih i županijskih cesta godišnje troši oko 30 milijuna kuna za redovno, tekuće, investicijsko i pojačano održavanje. Prema procjeni stručnjaka, 40 posto cesta u našoj županiji ocijenjeno je «najlošijim stanjem», a to znači da bi iste trebalo detaljno rekonstruirati za što bi trebalo oko 200 milijuna kuna. Dodatno otežavaju situaciju oko 80 većih klizišta, te činjenica da veliki broj prometnica nema završnog habajućeg sloja – kaže Božidar Posavec, predsjednik Upravnog vijeća ŽUC-a, koji napominje da je ideja o zajedničkoj sanaciji uništenih cesta tek prijedlog aneksa sporazuma, o kojem se Phyrn Motorway tek treba očitovati. Sve informacije vezane uz održavanje i sanaciju lokalnih i županijskih cesta, kaže Posavec, građani mogu dobiti na službenim internetskim stranicama ŽUC-a, www.zuc-kzz.hr.