Iz Ministarstva poljoprivrede obavještavaju da proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica protiv bjesnoće započinje 17. travnja 2026. godine s lokacije aerodroma Varaždin i aerodroma Brač, odakle će se mamci prvo polagati u području sjevernog dijela Hrvatske i području Dalmacije. Nakon toga, distribucija će se provoditi iz aerodroma Vinkovci-Sopot u područjima istočne Hrvatske i aerodroma Rijeka (Krk) na području Gorskog kotara i Istre.

Krajnje vrijeme završetka je najkasnije do 30. travnja 2026. godine, ovisno o vremenskim prilikama.

O bolesti

Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Prisutna je širom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe koja se smatra slobodnom od bolesti. Divlji mesojedi iz porodice Canidae predstavljaju glavne rezervoare bolesti te su odgovorni za održavanje ciklusa pojave bolesti u prirodi, a posljedično i za postojanost bolesti u populaciji domaćih životinja.

Dok se silvatična bjesnoća, koja se u prirodnom ciklusu održava u populaciji divljih mesojeda, uglavnom pojavljuje na području sjeverne hemisfere, urbana bjesnoća, čiji su glavni rezervoar psi, ima daleko veći značaj za javno zdravstvo u zemljama u razvoju. U tim područjima bjesnoća uzrokuje do 99 % smrtnih slučajeva kod ljudi, što rezultira s više od 50.000 ljudskih žrtava godišnje. Tim oblikom bjesnoće danas su najteže su pogođene zemlje u razvoju u Aziji i Africi.

Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje mogu se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini EU koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica te sufinancira iste.

Mjera

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom osigurava se cijepljenje pomlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja.

U Hrvatskoj se mamci polažu pomoću zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju cjepiva jer se istim osigurava polaganje dovoljne količine cjepiva, u kratkom razdoblju na cjelokupnom području naše zemlje.

Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj bit će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta, koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone.

Cjepivo

Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamka. Mamak je izrađen od smjese tamnosmeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična i intenzivna mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamke, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir s otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dana životinje razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamak sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi kao dokaz da je lisica imunizirana.

Mamke koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati! U slučaju da se mamak zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. na igralištu, u parku), može se ukloniti u najbliži grm van dvorišta ili rub šume, samo ako se može izbjeći izravan dodir kože s mamkom. Prilikom rukovanja s mamcima obvezna je zaštita ruku (npr. nošenje zaštitnih rukavica). Neoštećeni mamak nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris se može prenijeti na kožu i smetati ljudima.

Ako je vanjski omot mamka oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamak više nije djelotvoran te se, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se pravilno uklonio. U slučaju dodirivanja omota mamka, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je sadržaj mamka (tekućina cjepiva) došao u dodir s kožom ili sluznicama, potrebno je odmah se obratiti liječniku.  

Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir s mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće.

U slučaju ugriza ili ogrebotine od psa, mačke, lisice ili neke druge divlje životinje postoji RIZIK za infekciju s virusom BJESNOĆE. U takvim slučajevima nužno je odmah temeljito OPRATI RANU s puno sapuna i tekuće vode te se što prije javiti LIJEČNIKU ili najbližoj antirabičnoj jedinici kako bi se pravovremeno poduzele sve potrebne mjere.