Ako vam čini da su odjednom svi oko vas bolesni - ne brinite, ne čini vam se. Hrvatskom haraju virusi i bakterije svih boja i oblika. Gripa, korona, streptokok, RSV. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti, profesorica Alemka Markotić govorila je o tome za RTL direkt.

Kakva je situacija u zaraznoj?

Gužvovito.

Sve se poklopilo Istovremeno?

Pa je, stabilizirao se broj inficiranih od COVID-a, kako mi kažemo 'Njeno veličanstvo korona' se pomaknula malo i prostor su našli svi drugi respiratorni uzročnici od streptokoka, respiratorni sincicijski virusa, grupa je u velikom zamahu. Nije neočekivano. Dijelom smo očekivali takav scenarij, ipak ne da gripa i Respiratorni sincicijski virusi još određeni broj kola istovremeno.

Što je Respiratorni sincicijski virus (RSV)?

To je virus koji najčešće pogađa malu djecu, dojenčad i nešto veću djecu. Može izazvati i teži oblik bolesti kao što je bronhiolitis kad moraju onda biti hospitalizirani. Nerijetko da se zaraze kao blaži oblik i majke, a kod ove epidemije viđamo ga i kod starijih osoba, pogotovo ako imaju problema s respiratornim sustavom pa su i odrasli bili hospitalizirani.

Gripu nam se vratila rekli bi osvetnički?

Na velika vrata, da. Bit će još teža situacija nakon blagdana, nakon početka škole i povratka sa skijanja, gdje je tradicionalno ljudi, osim lijepog zraka, pokupe i dosta virusa gripe i onda to vrate natrag u svoje zemlje.

Očekujemo značajan porast, tako je to bilo i u Australiji i ona nam je pokazatelj - bio je veći broj slučajeva i težih oblika bolesti, to već vidimo sad. Dosta starijih nije se cijepilo. Postoji mogućnost da se još ljudi zaštite, posebno stariji i s kroničnim bolestima.

Da, svima onima kojima preporuke daje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Za gripu su to svi oni koji su više izloženi, starije osobe i ljudi s kroničnim bolestima. Slično je i za COVID - oni, koji trebaju docjepljivanje, su oni stariji od 60 godina, imaju kronične bolesti kao i oni koji se nisu cijepili. Svima njima preporučujemo cijepljenje jer sve više vidimo koliko različitih kroničnih bolesti ostaje nakon COVID-a. Čak i ako su blagi oblici.

To je ovaj post COVID?

To je neobičan virus koji je razvio, ne samo jako puno manifestacija u akutnoj bolesti, nego i različitih poremećaja koji se povezuju nakon preboljelog COVID-a, od nekakvih najčešćih oštećenja pluća i dišnog sustava, do poremećaja tlaka, vrtoglavica, nesanica, pa do poremećaja drugih organskih sustava, oštećenja krvožilnih sustava. Broji su poremećaji koji će se tek proučavati sljedećih godina.

Je li sad COVID blaži, je li sad bolje dobit COVID nego gripu ili obrnuto?

Ako se može, bolje je ne dobiti ništa. COVID je s blažom kliničkom slikom kod većine, bolnice nisu pretrpane, nego dijelom zbog predostrožnosti, dijelom zbog težeg oblika su hospitalizirani stariji bolesnici. Mlađi većinom provedu nekoliko dana doma.

I dalje na dan umire 10-15 ljudi od COVID-a, ali o tome više ne pričamo. Radi li se i dalje o starijim osobama??

Definitivno je to slučaj kad ljudi imaju višu dob, plus različiti komorbiditeti su uzrok, ali uobičajeno zimsko doba kad je vrijeme kad ima jako puno respiratornih bolesti. Tada stariji, necijepljeni i s teškim oblicima bolesti više smrtno stradaju nego ostalih mjeseci.

Je li moguće dobiti istovremeno gripu i COVID?

Je, moguće je, to smo vidjeli. I praktično paralelno testiramo i COVID i gripu da bismo vidjeli o čemu se radi i da bi se usmjerili na adekvatno liječenje za što sada imamo određene lijekove i za gripu i COVID.

Kad je trajala korona bili smo ekstra oprezni, ljudi bolesni nisu dolazili 14 dana nisu nikoga ni dirali. Sad imam osjećaj da se opet vratila ona dobra stara navada da ljudi bolesni idu svuda?

Ljudi su se dosta opustili, ipak treba oprez imati zaštiti sebe i druge. Ako smo bolesni, imamo kašalj, šmrcanje, temperaturu, treba ostati doma liječiti s,e ne prenositi drugim ljudima

Maske?

Da, ako ste inficirani maska može zaštiti druge, smanjiti širenje infekcije.

Kad ćemo reći da je kraj epidemije?

Cijeli svijet je oprezan, nejasno je što se događa u Kini, nemamo puno informacija od početka epidemije, imali su iznimno stroge mjere koje su popustile pa je sad veći broj slučajeva tamo. Nitko još u svijetu ne žuri s proglašenjem kraja pandemije jer proglašenje pandemije omogućuje određene mjere koje se mogu i moraju provoditi.

Nadamo se da će to biti ipak ove godine?

Svi bismo to voljeli i da ne bude velikih epidemija bilo koje zarazne bolesti, to nosi i pritisak na zdravstvo, šteti zdravlju ljudi ali ima i velike ekonomske i financijske probleme.

Da li vam je žao za neke poteze nakon tri godine pandemije, je li bilo grešaka?

Nema tog čovjeka koji radi, a da nije nešto ili pogriješio, ili kasnije kad je pametniji da misli da je možda mogao bolje. Gledajući kroz tri godine bila sam u različitim ekspertnim skupinama Europske komisije, vidjela sam da su se brojne zemlje nosile sa sličnim problemima. Čini mi se da smo ipak mi ipak provodili dosta uravnotežene mjere, pokušali na racionalan način postići maksimum u datom trenutku. Tu je cijeli niz faktora, ali mislim da smo se relativno dobro nosili, gledajući ostale zemlje, rekla je za RTL Markotić