Hrvatska danas bira lokalnu vlast, a pravo odlučivati tko će u iduće četiri godine voditi njihove općine, gradove i županije te tko će biti u predstavničkoj vlasti imaju tri milijuna i 660 tisuća birača.

Birat će 425 općinskih i 127 gradskih vijeća, 20 županijskih skupština i skupštinu Grada Zagreba, općinske načelnike, gradonačelnike i župane, te 70-ak njihovih zamjenika iz redova nacionalnih manjina i desetak iz reda hrvatskog naroda u općinama gdje su Hrvati manjina.

Broj članova predstavničkog tijela ovisi o broju stanovnika jedinice u kojoj se bira. Najmanje vijećnika, sedam, biraju općine do tisuću stanovnika, najviše, 47, gradovi i županije s više od 300 tisuća.

Kad je, pak, riječ o zamjenicima, njihov se broj, također, 'veže' uz broj stanovnika jedinice. Dva će zamjenika imati župan županije s više od 250 tisuća stanovnika i gradonačelnik grada koji ima više od 100 tisuća stanovnika, dakle Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka.

Po jednog zamjenika imat će župan čija županija ima do 250 tisuća stanovnika, takva je primjerice Ličko-senjska, te gradonačelnik i načelnik čiji gradovi i općine imaju od 10 tisuća do 100 tisuća stanovnika, kao i gradonačelnik grada koji je sjedište županije.

Načelnici i gradonačelnici općina i gradova s manje od 10 tisuća stanovnika nemaju zamjenike. Čelnici lokalne izvršne vlasti biraju se većinom glasova, a žele li biti izabrani već u nedjelju, moraju dobiti više od 50 posto glasova birača koji su glasali. Ne uspije li to nijednom od kandidata, za dva će se tjedna, 30. svibnja, na Dan državnosti, održati drugi izborni krug u koji ulazi dvoje kandidata s najvećim brojem glasova. Izabran će biti kandidat koji dobije veći broj glasova.

Pravo biranja na lokalnim izborima imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici za čija se tijela izbori provode. Za razliku od predsjedničkih i izbora za Hrvatski sabor, birači mogu glasati samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, piše Index.hr.