Svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovoga stoljeća popularnost Mediterana kao odredišta za ljetni odmor drastično pasti - i to zbog nesnosnih vrućina. Spomenuti dio Europe bit će poput Dubaija u kolovozu, upozorava The Telegraph.

Negativni trendovi već su vidljivi. Grčka je, primjerice, u posljednja dva tjedna zabilježila najraniji toplinski val, u dijelovima Katalonije tijekom Uskrsa na snazi je bila redukcija vode zbog rekordne suše, a na Siciliji, gdje je 2021. godine živa u termometru dosegla rekordnih 48,8 stupnjeva Celzijevih, ovih dana pojedini B&B (bed and breakfast) objekti morali su odbijati goste zbog nestašice vode.

Neki tvrde da je Europa uvijek doživljavala sezonske toplinske valove, ali oni nikad nisu bili ovako intenzivni i česti. Prema Copernicus Climate Change Serviceu (C3S), deset najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. Lani su temperature u cijeloj Europi bile jedan stupanj iznad prosjeka i za dva stupnja premašile su predindustrijsku razinu.

Peter Stott, bivši voditelj Met Officea za praćenje klime, predviđa da će temperature u Europi uskoro prijeći prag od 50 Celzijevaca.

- To će se prvo desiti na područjima koja su najbliža Mediteranu jer je ondje utjecaj vrućeg zraka iz Sjeverne Afrike najjači - upozorio je.

Rosie Mammatt, doktorandica i stručnjakinja za meteorologiju na Sveučilištu Reading, kaže kako bi ovo ljeto moglo donijeti još rekordnih temperatura. A s njihovim rastom, najugroženija će biti južna Europa.

Stopa smrtnosti povezana s vrućinom na Starom kontinentu porasla je za 30 posto, a dulja, toplija i suša ljeta uzrokuju suše, koje zauzvrat utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more zagrijava se brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. godine porasti i do jednog metra.

Imajući na umu sve navedeno, turističke destinacije na Mediteranu itekako imaju razloga za brigu. Jer njihova gospodarstva uvelike se oslanjaju na turizam, koji čini više od 19,6 posto BDP-a u Hrvatskoj, 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj i 10,5 posto u Italiji.

Radek Nowak iz agencije Intrepid Travel kaže kako više ne organiziraju planinarska putovanja u Španjolskoj i Portugalu tijekom najtoplijih mjeseci (srpanj i kolovoz).

- Ali dodali smo više izleta izvan sezone, u travnju i listopadu, kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u zemlje poput Grčke i Hrvatske - rekao je.

Turizam će se u budućnosti sve više okretati prema hladnijem sjeveru. Dokument iz 2023. godine, koji je naručila Europska unija, simulirajući različite razine zagrijavanja i utjecaj na kretanje turista, predviđa jasan obrazac u promjenama turističke potražnje, pri čemu sjeverne regije imaju koristi od klimatskih promjena, a južne se suočavaju sa značajnim smanjenjem turističke potražnje.

Ovaj proces već je u tijeku. Izvršni direktor njemačkog Tuija, Sebastian Ebel, rekao je kako njihova tvrtka planira više ulagati u paket aranžmana oko poljskog Baltičkog mora te u Nizozemskoj i Belgiji.