U četvrtak, 5. veljače 2026. godine u Gradskoj knjižnici Krapina, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Krapinsko-zagorske županije Zagorje zeleno u suradnji s Udrugom Hyla predstavila je rezultate praćenja stanja vrsta provedenog tijekom 2025. godine na područjima ekološke mreže Vršni dio Ivančice, Strahinjčica i Dolina Sutle kod Razvora. Provedeni programi praćenja stanja uključivali su četiri ciljne vrste: alpinsku strizibubu (Rosalia alpina), veliku četveropjegu cvilidretu (Morimus funereus), gorskog potočara (Cordulegaster heros) te kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar). Predavanje su održali Boris Lauš i Luka Petrokov iz Udruge Hyla.

Utvrđene populacije alpinske strizibube i velike četveropjege cvilidrete su stabilne. Šumska staništa na Strahinjčici i vršnom djelu Ivančice u kojima ove saproksilne vrste kukaca obitavaju su dobre kvalitete i mogu podržavati njihove populacije u doglednoj budućnosti. Zabilježene ugroze još ne predstavljaju veliku zabrinutost, no dani su prijedlozi mjera očuvanja koje se mogu implementirati ukoliko se za to ukaže potreba.

Za gorskog potočara po prvi put je provedeno sustavno praćenje stanja očuvanosti na dva područja ekološke mreže. Stanje njihovih populacija utvrđeno uzorkovanjem ličinki ocijenjeno je nepovoljno/neadekvatno, no pri interpretaciji ocjene potrebno je imati na umu da brojnost populacija ovdje uvjetuju prirodni faktori, a ne ljudski utjecaj. Istraživači ističu kako gorski potočar može koristiti takve vodotoke dugoročno, samo što u njima neće moći ostvariti puni potencijal svojih populacija. Pri upravljanju staništima potrebno je paziti kod gospodarenja šumama i vodotocima da se poštuju mjere očuvanja kako kvaliteta staništa ne bi degradirala. 

Kiseličin vatreni plavac potvrđen je kroz prisutnost odraslih jedinki i položenih jaja. Razmnožavanje vrste ograničeno je na vlažnije livade uz rijeku Sutlu dok su na suhim brdskim livadama primijećeni samo migrirajući mužjaci. Na područjima gdje se vrsta razmnožava travnjaci se još održavaju kroz košnju i ispašu te je samo potrebno nastaviti s tom praksom uz pridržavanje predloženih mjera očuvanja.

Rezultati istraživanja donose važne uvide u stanje očuvanosti ciljnih vrsta kukaca na području ekološke mreže Natura 2000 te predstavljaju temelj za planiranje budućih mjera zaštite prirode u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Tekst: Javna ustanova Zagorje zeleno
Foto: Boris Lauš, Luka Petrokov, Javna ustanova Zagorje zeleno