Prema svjedočenju očevidaca 26. svibnja 1751. godine u popodnevnim satima na vedrome nebu iznad Hrašćine iz smjera istoka pojavila se vatrena kugla. Malo prije pada uz veliku buku kugla se raspala na dva dijela. Odmah nakon pada pronađena su dva komada meteorita. O događaju je načinjen detaljan zapisnik koji je s većim komadom poslan u Bratislavu vladajućem carskom paru Mariji Tereziji i Franji I. Manji komad ubrzo nakon pada razdijeljen je na niz manjih dijelova, a poslužio je i za kovanje čavala.

Hrašćinski meteorit je željezni meteorit iz skupine oktaedrita. Najvećim dijelom izgrađen je od legure željeza i nikla. Prema kemijskoj klasifikaciji pripada skupini IID meteorita. U svijetu je još poznat pod nazivom Zagrebačko željezo.

Pad meteorita kod Hrašćine prvi je pad nekog meteorita u svijetu koji je dokumentiran zapisnikom. Svjedočanstva očevidaca mnogo su pridonijela formiranju stava o vanzemaljskom porijeklu meteorita.

Znanstvena istraživanja hrašćinskoga meteorita promijenila su tadašnju astronomsku znanost. Posebno je značajno da je upravo na hrašćinskom meteoritu bečki metalurg Aloys von Widmanstätten zapazio neobične lamele koje su kasnije po njemu nazvane Widmanstättenove figure.

Na samoj lokaciji postavljena je edukativna tabla, a u Centru za prirodu Zagorje prikazan je pad Hrašćinskoga meteorita putem videa.