Prethodni članak
Sljedeći članak

Izjava Povjerenice za ljudska prava (pučke pravobraniteljice) Republike Azerbajdžan vezano na 29. obljetnicu genocida u gradu Khojaly

Ove godine obilježavamo 29. godišnjicu genocida u Khojalyju. U noći s 25. na 26. veljače 1992. godine u gradu Khojaly, smještenom u azerbajdžanskoj regiji Nagorno-Karabah, postrojbe armenskih oružanih snaga, armenskih terorističkih odreda u Nagorno-Karabahu i trupa 366. motorizirane pješačke pukovnije bivše sovjetske vojske stacionirane u Khankendiju počinili su genocid u gradu Khojaly. Taj strašni zločin protiv čovječnosti organiziralo je tadašnje političko vodstvo Republike Armenije.

Tijekom genocida u Khojalyju, počinjenog prije 29 godina, protiv civilnog stanovništva opkoljenog grada korištena je teška vojna oprema, a lokalno stanovništvo ubijeno je s posebnom okrutnošću. Nisu štedjeli ljude koji su pokušavali pobjeći iz zapaljenog grada, a civili su ubijali s posebnom okrutnošću postavljajući im zasjede na cestama i u šumama. Ovaj zločin predstavlja grubo kršenje normi i načela međunarodnog prava i temeljnih ljudskih prava. Kao rezultat ovog užasnog zločina protiv čovječnosti, ubijeno je 613 mirnih Azerbajdžanaca, uključujući 63 djece, 106 žena i 70 starijih osoba. Istodobno je teško ozlijeđeno 487 civila, 1275 stanovnika su postali taoci. Sudbina 150 njih, uključujući 68 žena i 26 djece, još uvijek je nepoznata. Tijekom genocida 56 osoba je bilo ubijeno na vrlo brutalan način, bili su skalpirani, s odsječenim udovima, s izvađenim očima, bilo je i trudnica s bajonetima probušenim trbusima. Kao rezultat, 8 obitelji je potpuno istrebljeno, 25 djece izgubilo je oboje, a 130 djece jednog od roditelja.

 

Ova tragedija još jedan je užasan primjer pokrenute politike okupacije, etničkog čišćenja i genocida nad azerbajdžanskim narodom, koju provode armenski nacionalisti i njihovi saučesnici. Manifestacija ove politike Armenije bilo je etničko čišćenje počinjeno početkom 1990-ih protiv azerbajdžanskog stanovništva u selu Baganis Ayrim Kazahske regiji, kao i u Azerima naseljenim selima Imaret Gervend, Tug, Salaketin, Khojavend, Karkidzhakhan, Jamilli, Meshali, Akhulla, Nabilar, Hasanabad, Gaybali, Malibeyli, Yukhary i Ashagi Gushchular koja se nalaze na teritoriju Nagorno-Karabaha. Osim toga, tijekom okupacije sela Garadaghly u rajonu Khojavend i Aghdaban u rajonu Kelbajar, mnogi su civili, uključujući djecu, žene i starce, bili su mučeni i zvjerski ubijeni, a deseci njih su uzeti kao taoci i netragom nestali.

Kao rezultat ovih groznih zločina protiv mira i čovječnosti koje je počinila Armenija, grubo su povrijeđene odredbe postojećih dokumenata za zaštitu ljudskih prava i sloboda, uključujući Ženevsku konvenciju iz 1949., Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, Konvenciju protiv mučenja i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih postupanja ili kažnjavanja, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, Međunarodnu konvenciju o uklanjanju svih oblika rasne diskriminaciji, Konvenciju o pravima djeteta i Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

U skladu s Rezolucijama Generalne skupštine UN-a br.96. (I) od 11. prosinca 1946. godine o proglašenju genocida međunarodnim zločinom i 260. (III) od 9. prosinca 1948. godine o usvajanju Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, masovno istrebljenje ljudi u Khojalyju na nacionalnoj osnovi treba klasificirati kao zločin genocida.

Nakon povratka na vlast nacionalnog vođe Heydara Aliyeva, na njegovu inicijativu Milli Mejlis (Parlament) Azerbajdžanske Republike 1994. godine dao je političku i pravnu ocjenu genocida u Khojalyju, a datum 26. veljače proglašen je „Danom genocida u Khojalyju“, a na istinu o njemu skrenuta pozornost državama svijeta i svjetskoj zajednici.

Međunarodna informativna kampanja "Pravda za Khojaly", koju je pokrenula potpredsjednica Zaklade Heydar Aliyev gospođa Leyla Aliyeva, odigrala je posebnu ulogu u pružanju međunarodnim organizacijama činjenica o genocidu i zlodjelima Armenaca.

Relevantni dokumenti parlamenata Meksika, Pakistana, Češke, Perua, Kolumbije, Paname, Hondurasa, Sudana, Gvatemale i Džibutija već su potvrdili da masakr počinjen u Khojalyju bio je čin genocida. Parlamenti Rumunjske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Jordana, Slovenije, Škotske i Paragvaja, kao i izvršna i zakonodavna tijela 22 američke države, ocjenjujući tragediju Khojalyja kao ubojstvo, najoštrije su osudili ovo zlodjelo. Organizacija islamske suradnje priznala je Armeniju kao agresora, a tragediju u Khojalyju kao genocid.

 Ometajući uspostavu trajnog mira i otežavajući rješavanje problema putem pregovora, kao i otvoreno izjavivši o namjerama zauzimanja novih teritorija, Armenija je u srpnju i krajem rujna 2020., ponovno kršeći prekid vatre, pucala na položaje azerbajdžanske vojske i civilna naselja iz oružja zabranjenog međunarodnim ugovorima. U napadima je ubijeno 94 civila, uključujući 12 djece, a ozlijeđeno je 414 osoba, uključujući 50 djece. Uništeno je više od 3.410 kuća, 120 stambenih zgrada i 512 civilnih infrastruktura, uključujući veliki broj škola, bolnica i vrtića.

Kao rezultat protuofenzive koju je azerbajdžanska vojska provela kako bi spriječila armensku agresiju na našu zemlju, osigurala sigurnost civilnog stanovništva te okončala dugotrajnu okupaciju, oslobođeni su naši teritoriji koji su pod okupacijom bili gotovo 30 godina. Na temelju trilateralne izjave koju su 10. studenog 2020. potpisali šefovi Azerbajdžana, Rusije i Armenije, stotine tisuća ljudi imaju dugo očekivanu priliku da se vrate u zemlje svojih predaka i vrate svoja temeljna prava.

Genocid u Khojalyju, počinjen krajem 20. stoljeća pred očima cijelog svijeta, zločin je počinjen ne samo nad azerbajdžanskim narodom, već i protiv čovječanstva. Unatoč činjenici da je od ovog genocida prošlo 29 godina, nažalost, međunarodna zajednica još nije dala potrebnu političku i pravnu ocjenu ovom činu genocida, a osobe koje su počinile zločin nisu izvedene pred lice pravde. Ravnodušnost i dvostruki standardi u odnosu na ovaj strašni zločin protiv čovječnosti pogoršali su sindrom nekažnjavanja agresora, što ga je nagnalo da nastavi politiku etničkog čišćenja i okupacije. Nemogućnost međunarodne zajednice da adekvatno odgovori na genocid u Khojalyju nije samo nemoralna, već i neprihvatljiva, jer stvara osnovu za ponavljanje takvih zločina u budućnosti.

 Ja još jednom pozivam međunarodne organizacije i države na prepoznavanje ovog događaja kao genocida i zločina protiv čovječnosti, te privođenje pravdi zločinaca koji su počinili masakr u Khojalyju. (Neslužbeni prijevod)

 

Sabina Aliyeva

Povjerenica za ljudska prava (pučka pravobraniteljica)

Republike Azerbajdžan

 

22. veljače 2021. godine

Izjava je poslana glavnom tajniku UN-a, Vijeću sigurnosti UN-a, Visokom povjereniku UN-a za ljudska prava, Visokom povjereniku UN-a za izbjeglice, Vijeću UN-a za ljudska prava, UNICEF-u, UNESCO-u, Europskoj uniji, Vijeću Europe, OESS-u, međunarodnim i europskim institucijama pučkih pravobranitelja, Udruženju azijskih pučkih pravobranitelja, Organizaciji islamske suradnje i Udruženju pučkih pravobranitelja država članica ove organizacije, Europskoj mreži pučkih pravobranitelja za djecu, Međunarodnom uredu za mir, pučkim pravobraniteljima različitih zemalja, Veleposlanstvima Republike Azerbajdžan u stranim zemljama i stranih zemalja u našoj Republici, azerbajdžanskim dijasporama.

 

 engleski

 

STATEMENT

of the Commissioner for Human Rights (Ombudsman) of the Republic of Azerbaijan on the 29th anniversary of Khojaly Genocide

 This year we mark the 29th anniversary of Khojaly genocide. On the night from February 25 to 26, 1992, the units of the Armenian armed forces, Armenian terrorist groups in Nagorno-Karabakh and personnel of the 366th motorized infantry regiment of the former Soviet army deployed in Khankendi town of Azerbaijan committed an act of genocide in Khojaly town of NagornoKarabakh region of Azerbaijan. This heinous crime against humanity was organized by the then political leadership of the Republic of Armenia.

 On this day 29 years ago, the town of Khojaly was besieged and attacked by heavy artillery with its civilian residents brutally murdered. People were not allowed to escape from the burning town; civilians were ambushed on the roads and in the woods and mercilessly slaughtered. This crime amounts to the most serious and severe violation of norms and principles of international law, as well as fundamental human rights. As a result of this horrific crime against humanity, 613 peaceful civilians of Azerbaijan, including 63 children, 106 women and 70 elderly people were murdered. At the same time, 487 civilians were seriously injured, and 1275 people were taken hostage. The fate of 150 hostages, including 68 women and 26 children, is still unknown. 56 people were killed with special cruelty, people’s skulls were skinned, various parts of bodies were cut off, their eyes were taken out, and pregnant women’s bellies were pierced with bayonets. Eight families were totally exterminated, 130 children lost one, whereas 25 children lost both parents.

The Khojaly tragedy is another horrible consequence of the policy of illegal occupation, ethnic cleansing and genocide perpetrated by the Armenian nationalists and their supporters against the Azerbaijani people. Other manifestation of this policy pursued by Armenia was ethnic cleansing  2 committed against Azerbaijanis in early 1990s in Baganis Ayrim village of Gazakh district and Imarat Gharvand, Tugh, Selaketin, Khojavand, Karkijahan, Jamilli, Mesheli, Akhullu, Nebiler, Hasanabad, Gaybali, Malibeyli, Yukhari and Ashaghi Gushchular villages in Nagorno-Karabakh. In addition, during the occupation of Garadagli village of Khojavend district and Agdaban village of Kalbajar district, many civilians, including children, women, and the elderly, were tortured to death, dozens of civilians were taken hostage and went missing. As a result of these heinous crimes against humanity committed by Armenia, the requirements of existing international documents in the field of protection of human rights and freedoms, especially of the 1949 Geneva Conventions, the Convention on the Prevention and Punishment of the Crime of Genocide (Genocide Convention), theConvention against Torture and Other Cruel, Inhuman or Degrading Treatment or Punishment, International Covenant on Civil and Political Rights, International Covenant on Economic, Social and Cultural Rights, International Convention on the Elimination of All Forms of Racial Discrimination, the Convention on the Rights of the Child and the Convention for the Protection of Human Rights and Fundamental Freedoms have been grossly violated.

According to the UN General Assembly Resolution 96 (I) of 11 December 1946 and Genocide Convention adopted by Resolution 260 (III) of 9 December 1948, the mass extermination of civilians in Khojaly on the basis of their ethnicity and committed with deliberate intent must be interpreted as genocide.

The Milli Majlis of the Republic of Azerbaijan gave its political and legal assessment to the Khojaly genocide in 1994, at the initiative of the National Leader Heydar Aliyev, after his return to power. Thus, the date of February 26 was declared “Day of the Khojaly Genocide” and the truth about the genocide was conveyed to the world countries and international community. The international campaign “Justice for Khojaly!” initiated by the VicePresident of the Heydar Aliyev Foundation, Leyla Aliyeva has played a special 3 role in conveying the truth about the genocide to the world community, spreading the word on Armenian atrocities throughout the world.

The relevant documents adopted by the Parliaments of Mexico, Pakistan, the Czech Republic, Peru, Colombia, Panama, Honduras, Sudan, Guatemala and Djibouti have recognized mass killing committed in Khojaly as an act of genocide. Parliaments of Romania, Bosnia and Herzegovina, Serbia, Jordan, Slovenia, Scotland and Paraguay, as well as the executive and legislative bodies of 22 states of the United States of America have strongly condemned the Khojaly tragedy qualifying it as a massacre.

The Organization of Islamic Cooperation recognized Armenia as an aggressor and the Khojaly tragedy as genocide. Completely undermining the peace process and blocking any prospect for negotiated settlement as well as openly declaring its intention to occupy new Azerbaijani territories, Armenia violated the ceasefire in July and later in September 2020 attacking positions of the Azerbaijani Army and civilian settlements with the use of internationally prohibited weapons, including cluster munitions. As a result, 94 Azerbaijani civilians, including 12 children were killed and 414 civilians, including 50 children got wounded. More than 3410 houses, 120 multi-apartment residential buildings and 512 objects of public infrastructure, including numerous schools, hospitals, kindergartens were destroyed as a result of these attacks.

The counter-offensive operation launched on 27 September 2020 by the Azerbaijani armyin order to stop the Armenian aggression, protect the lives of civilian population andput an end to long-lasting occupation, resulted in liberation of our lands that were under occupation for almost 30 years. Thus, in accordance with the relevant trilateral Statementof 10 November 2020, signed by leaders of Azerbaijan, Russian Federation and Armenia, hundreds of thousands of Azerbaijanis have been given the long-awaited opportunity to return to their ancestral lands and to restore their fundamental human rights.

The Khojaly genocide, which occurred in front of the eyes of the world at the end of the XX century, is a crime committed not only against Azerbaijani 4 people, but also against the whole humanity. Unfortunately, despite the fact that 29 years have passed since this tragedy, the act of genocide in Khojaly has not yet received its due political and legal assessment on the part of international community and its perpetrators are still not brought to justice. Indifference and double standards applied to this heinous crime against humanity has bolstered in aggressor the sense of impunity that encouraged it to continue with the criminal policies of ethnic cleansing and illegal foreign occupation. Lack of adequate reaction by the world community to the Khojaly genocide is not only immoral but also unacceptable because it sets the ground for the repetition of this sort of crimes in the future. I therefore call on the international organizations and individual states to recognize Khojaly massacre asan act of genocide and a crime against humanity so that its perpetrators could be brought to justice.

 Sabina Aliyeva

The Commissioner for Human Rights

(Ombudsman)

of the Republic of Azerbaijan

 February 22, 2021

This Statement is addressed to the UN Secretary-General, UN Security Council, UN Office of High Commissioner for Human Rights, UN Office of High Commissioner for Refugees, UN Human Rights Council, the United Nations Children’s Fund, the United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization, European Union, Council of Europe, Organization for Security and Cooperation in Europe, International and European Ombudsman Institutions, Asian Ombudsman Association, Organization of Islamic Cooperation and the Ombudsman Association of its member states, Independent Permanent Human Rights Commission of the Organization of Islamic Cooperation, European Network of Ombudspersons for Children, International Peace Bureau, different ombudsmen and national human rights institutions, embassies of the Republic of Azerbaijan in foreign countries and the foreign embassies in Azerbaijan, as well as to the Azerbaijani Diaspor

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook

Za sve skupine vozila otvoreni su: -autocesta A6 Rijeka-Zagreb; -stara cesta kroz Gorski kotar-DC3; -Krčki most; -Jadranska magistrala (DC8) između Rijeke i Senja (osim na dionici Novi Vinodolski-Senj gdje je zabrana prometa za autobuse n...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program