Strmi pad u Hrvatskoj uslijedio je nakon zatvaranja kafića, restorana i teretana te ograničavanja okupljanja 28. studenog. Njemu je vjerojatno pridonio i prelazak nastave na online koji je uveden 14. prosinca, a u mnogim školama i prije toga.

To je u skladu s istraživanjima objavljenim u uglednim svjetskim časopisima Scientific Reports Nature iNaime, jedna studija objavljena u časopisu Science 15. prosinca, provedena u 34 europske zemlje te sedam neeuropskih, pokazala je da najveći učinak na suzbijanje epidemije imaju zatvaranje škola i sveučilišta, ograničavanje okupljanja na 10 ljudi ili manje te zatvaranje većine neesencijalnih biznisa u kojima se ostvaruju bliski kontakti, osobito noćnih klubova, barova i restorana.

Ovaj pad razlog je za optimizam, no treba istaknuti da su neke zemlje prošle mnogo bolje od Hrvatske. Primjerice, Island je prošao s blaga dva vala koja je relativno brzo stavio pod kontrolu dok Finska gotovo da nije ni osjetila pandemiju, kako u prvom, tako i u drugom valu.

Također treba imati na umu da je više europskih zemalja doživjelo treći val nakon što su stroge epidemiološke mjere previše relaksirane. Konačno, razlog za oprez je i činjenica da je u više europskih zemalja prisutan britanski soj virusa koji se značajno brže širi od uobičajenog, prenosi Index.hr.