Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti danas je održala znanstveni skup o hrvatskom povijesnom grbu na kojem su proglasili Deklaraciju HAZU o povijesnom hrvatskom grbu te poručili da su prijepori vezani uz početno polje na hrvatskom grbu "lažna dvojba", javlja Index.hr. 

"Šahirani grb Hrvatske stilizirani je prikaz tvrđave, utvrde ili predziđa. Potkraj 15. stoljeća bio je oblikovan prema tadašnjoj metafori Hrvatske kao tvrđave, bedema, odnosno predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis), najčešće u varijanti s početnim srebrnim (bijelim), a završnim crvenim poljem (kad je parni broj polja).

Šahirani grbovi Hrvatske s početnim srebrnim (bijelim) ili crvenim poljem prisutni su i korišteni gotovo podjednako još od početka 16. stoljeća. Stoga su prijepori vezani za početno polje (bijelo ili crveno) – što podrazumijeva to da bi uporaba jedne varijante isključivala drugu – lažna dvojba", istaknuli su u Deklaraciji iz HAZU-a.

Historiografske spoznaje, dodali su, potvrđuje višestoljetna praksa isticanja različitih varijanata šahiranoga grba. "Sve to opovrgava recentne teze o posebnom značenju početnoga polja našega grba, pa se one mogu smatrati pseudoznanstvenim i politikantskim. Naime, od početka 21. stoljeća te su se teze u javnosti počele nametati ponavljanjem netočnih tvrdnja i iz njih izvedenih lažnih zaključaka.

Uglavnom je riječ o zlonamjernim medijskim problematizacijama početnoga srebrnog (bijelog) polja hrvatskoga povijesnoga grba koje ga vezuju isključivo uz razdoblje II. svjetskog rata. Pritom se inačica s početnim srebrnim poljem netočno proglašava grbom i simbolom Nezavisne Države Hrvatske. Povijesni hrvatski grb s početnim srebrnim poljem tako se ideologizira i služi za dnevnopolitičke potrebe", ocijenili su.

Iz HAZU-a smatraju da ahistorijski pristup ujedno reducira raznolikost višestoljetne kontinuirane uporabe grba sa šahiranim poljima i isključuje petsto godina povijesti podjednake uporabe inačica toga hrvatskoga heraldičkog simbola.

"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti smatra da takve rasprave o hrvatskome grbu, napose o boji početnoga polja na njemu, nisu motivirane znanstvenim, povijesnim i kulturološkim ciljevima, nego političkim i politikantskim. Zbog svega toga ovom Deklaracijom Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavljuje kraj stigmatizaciji različitih varijanata hrvatskoga povijesnoga grba i suvremenoj ideologizaciji povijesnih simbola općenito", naglasili su.

"Službeni grb Republike Hrvatske zakonom je propisan i nema inačica, ali hrvatski povijesni grb u privatnoj i javnoj uporabi, s razlogom i ponosom, može se i treba isticati onako kako su ga Hrvati tijekom povijesti naraštajima isticali, poštovali i smatrali svojim bez obzira na to je li mu početno polje bijelo ili crveno", navodi se u Deklaraciji HAZU o povijesnom hrvatskom grbu.

Neidhardt na znanstvenom skupu: Lažnim dilemama o hrvatskim simbolima pokušavaju se diskreditirati povijesna dostignuća

Znanstveni skup otvorio je predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt koji je podsjetio da se održava upravo 5. lipnja, na dan kad je 1848. za hrvatskog bana svečano ustoličen Josip Jelačić koji je za svoju bansku zastavu uzeo crveno-bijelo-plavu trobojnicu s grbom Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u sredini koja je ubrzo diljem hrvatskih zemalja prihvaćena kao hrvatska nacionalna zastava.

"Hrvatska akademija je svijest i savjest hrvatskog naroda te uvijek na prvo mjesto postavlja pitanja identiteta Hrvata. Potrebno je prosvijetliti prijepore koji se pojavljuju, zaštiti povijest Hrvata od napada kojima se umanjuju nacionalne vrijednosti. Nametanjem lažnih dilema o hrvatskim simbolima pokušava se diskreditirati sva povijesna postignuća i zato te dileme treba raščistiti, a Hrvatima omogućiti slavljenje punine svoga povijesnog identiteta uz oslonac na zakone naše Republike Hrvatske", kazao je Neidhardt.