Ilustracija: Pexels

Hakeri su jučer napali rashladne sustave supermarketa u nekoliko europskih zemalja, zbog čega su temperature u hladnjacima i zamrzivačima naglo porasle, a trgovine su morale bacati hranu. U pojedinim trgovinama temperatura je dosegnula čak 50 stupnjeva Celzija.

Napadi su zabilježeni u Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, Irskoj, Estoniji i drugim europskim državama. Sličan napad prošlog je mjeseca pogodio stotine trgovina u Francuskoj, gdje su se rashladni uređaji zagrijavali do 50 stupnjeva, uzrokujući kvarenje hrane, a u nekim slučajevima i požare, prenosi Index.

Među pogođenim trgovinama nalaze se supermarketi lanaca ICA i Coop u Švedskoj te Delhaize i Carrefour u Belgiji. Probleme su prijavile i trgovine u Irskoj, Estoniji, Luksemburgu, Nizozemskoj i Finskoj.

U jednom švedskom supermarketu svi su zamrzivači dosegnuli temperaturu od 50 stupnjeva. Zaposlenici su morali baciti velike količine hrane, a voditeljica trgovine rekla je Reutersu da je sve uništeno.

Slični problemi pojavili su se i u američkim vojnim bazama tijekom kolovoza. Tamo su misteriozni kvarovi zamrzivača uzrokovali propadanje zaliha hrane, a Pentagon istražuje mogućnost da je riječ o hakerskim napadima.

Američke vlasti još nisu utvrdile jesu li ti incidenti povezani s napadima na europske supermarkete.

Mogu li hakeri doista provaliti u vaš hladnjak? U teoriji mogu. Svaki uređaj povezan s internetom, izravno ili putem aplikacije, usluge u oblaku ili kućne mreže, može postati metom kibernetičkog napada ako ima sigurnosni propust koji napadači mogu iskoristiti.

To ne znači da je svaki pametni hladnjak lako hakirati. Rizik ovisi o načinu povezivanja, sigurnosti softvera, postavkama uređaja i tome izdaje li proizvođač redovite sigurnosne nadogradnje.

Još 2015. godine istraživači su na hakerskoj konferenciji u Las Vegasu demonstrirali kako se može kompromitirati Samsungov pametni hladnjak i presretati dio internetskog prometa povezanog s uređajem.

Hakerima pritom često nije cilj sam hladnjak. Mogu pokušati ukrasti podatke, poremetiti rad uređaja ili ga iskoristiti za pristup drugim uređajima povezanim na istu mrežu.

Najviše su izloženi uređaji povezani s internetom kojima se može upravljati na daljinu, posebno ako imaju slabu zaštitu ili zastarjeli softver.

Među njima su sigurnosne kamere, alarmni sustavi, pametne brave, termostati i sustavi centralnog grijanja. Ranjivi mogu biti i pametni hladnjaci, pećnice i perilice rublja, ako imaju internetsku vezu.

Čak i neke električne četkice za zube danas nude povezivanje s internetom, najčešće putem aplikacije koja prati način i trajanje pranja zubi.

Ipak, kućanski uređaji nisu najčešća meta. Prema podacima sigurnosne industrije, više od tri četvrtine napada na uređaje povezane s internetom usmjereno je na rutere.

Ruteri su posebno zanimljivi napadačima jer povezuju uređaje s internetom i upravljaju prometom unutar kućne mreže.

Ako uspiju iskoristiti sigurnosni propust, napadači mogu pokušati prikupljati informacije ili preuzeti kontrolu nad pojedinim funkcijama uređaja.

Hakirana sigurnosna kamera može im omogućiti da vide što se događa u domu. Uređaj s mikrofonom može se zloupotrijebiti za prisluškivanje, a kompromitirani ruter za nadziranje dijela mrežnog prometa.

Ako uređaj dopušta daljinsko upravljanje, hakeri mogu pokušati mijenjati njegove postavke, uključivati ga i isključivati ili vlasniku onemogućiti pristup korisničkom računu.

Kod termostata to može značiti neželjene promjene temperature grijanja, dok kod hladnjaka i zamrzivača može dovesti do prestanka pravilnog hlađenja i kvarenja hrane.

U ozbiljnijim slučajevima napadači mogu iskoristiti slabo zaštićen uređaj kao ulaznu točku za napad na druga računala i sustave unutar iste mreže.

Istraživači kibernetičke sigurnosti već su pokazali da i automobili povezani s internetom mogu imati ozbiljne sigurnosne propuste.

Godine 2015. istraživači su na daljinu preuzeli kontrolu nad pojedinim funkcijama Jeepa tijekom vožnje. Iskoristili su ranjivost multimedijskog sustava povezanog s internetom, što je dovelo do povlačenja oko 1.4 milijuna vozila radi sigurnosnih nadogradnji.

Gotovo desetljeće poslije drugi su istraživači otkrili propust koji je omogućavao praćenje, otključavanje i pokretanje određenih modela Kijinih automobila, i to uz poznavanje registarske oznake vozila.

O ranjivosti su obavijestili proizvođača, koji je problem uklonio tijekom sljedećih nekoliko mjeseci. Nema dokaza da je taj propust bio iskorišten u stvarnim napadima.

Suvremeni automobili imaju brojne sigurnosne mehanizme, pa preuzimanje kontrole nad jednom njihovom funkcijom ne znači automatski da napadač može upravljati cijelim vozilom.

Kibernetički napadi mogu ugroziti i kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže i vodoopskrbne sustave.

Takvi sustavi u pravilu imaju više razina zaštite, posebne mehanizme nadzora i strože sigurnosne zahtjeve od običnih kućanskih uređaja.

To ih ne čini imunima na napade, ali znači da je njihova zaštita drukčija i složenija od zaštite pametnog hladnjaka ili kamere povezane s kućnim Wi-Fi ruterom.

Rizik postoji i kod drugih složenih sustava, uključujući zrakoplove, no oni imaju posebne sigurnosne mehanizme i pričuvne sustave namijenjene sprječavanju opasnih posljedica pojedinačnih kvarova.

Jedna od najvažnijih mjera zaštite jest promjena tvornički postavljenih lozinki. Ako više uređaja koristi istu lozinku, njezino otkrivanje može olakšati napadaču pristup drugim korisničkim računima.

Preporučuje se uključiti dvofaktorsku autentifikaciju gdje god je dostupna te redovito instalirati sigurnosne nadogradnje softvera.

Posebnu pozornost treba posvetiti uređajima za koje proizvođači više ne izdaju sigurnosne nadogradnje. Njih je poželjno zamijeniti ili, kada je to moguće, isključiti iz internetske mreže.

Korisno je i odvojiti pametne kućanske uređaje od računala i mobitela na zasebnu kućnu mrežu, ako ruter podržava takvu mogućnost.

Ako uređaju internetska veza nije potrebna za osnovni rad, povezivanje se može isključiti. Time se smanjuje broj mogućih ulaznih točaka koje napadači mogu pokušati iskoristiti.