Europa kani postati klimatsko neutralni kontinent do 2050. godine što zahtjeva niz hitnih mjera, među kojima i poboljšanje gospodarenja šumama te inicijative pošumljavanja kako bi se obnovilo degradirano zemljište i očuvala biološka raznolikost, prenosi Vijesti.hr. 

Europa je proteklih godina, podsjetimo, izgubila velike šumske površine zbog sječe što rezultira smanjenom sposobnosti kontinenta da apsorbira ugljik i ukazuje na šire probleme u borbi Europske unije s klimatskom krizom.

Strategija o očuvanju bioraznolikosti trebala bi rezultirati reformom poljoprivrede i boljim odnosom prema prirodnim područjima.

Cilj je strogo zaštititi šume i močvarna područja koje upijaju viškove ugljičnog dioksida iz atmosfere te biljne i životinjske vrste, odnosno bioraznolikost.

Stoga nedavno predstavljen klimatski plan za 2030. godinu predviđa mogućnost ograničenja broja stabala za rušenje upravo jer šume djeluju poput rezervoara ugljika koji upija više CO2 nego što ga emitira, a njihovom sječom ta se aktivnost smanjuje. U šumarskom sektoru mogućnost ograničenja ne izaziva jednoglasno oduševljenje.