Foto: Zagorje.com/Ilustracija

Brojni bolnički hitni prijemi u Hrvatskoj susreću se s problemom da se na dnevnoj bazi velik dio vremena moraju baviti pacijentima koji nemaju hitna stanja te bi svoje probleme trebali rješavati u redovnim procedurama kod liječnika specijalista ili obiteljskog liječnika.

Također, hitni prijemi postaju, žargonski rečeno, „Katica za sve“, odnosno hitna medicina pomalo se pretvara u zamjensko rješenje za propuste zdravstvenog i socijalnog sustava – od dolazaka pacijenata na hitnu zbog predugih lista čekanja za pojedine pretrage i zahvate do toga da se ondje zbrinjavaju i palijativni bolesnici zbog loše organiziranog sustava palijativne skrbi.

„Svaka osoba mora biti pregledana“
Zanimalo nas je kakva je situacija po tom pitanju u OB Zabok, susreću li se i u toj bolnici s pacijentima koji bi pomoć za svoje stanje i zdravstveni problem trebali potražiti na drugom mjestu te kakva je procedura s takvim pacijentima. Voditelj OHBP-a u Općoj bolnici Zabok i Bolnici hrvatskih veterana, Adam Aqbarawi, dr. med., spec. hitne medicine, odgovara da se Hitni bolnički prijem svakodnevno susreće s velikim brojem pacijenata koji se javljaju zbog vrlo različitih zdravstvenih tegoba.

– Broj dolazaka varira ovisno o danu u tjednu, pri čemu se u pravilu bilježi veći broj pregleda vikendima, blagdanima i u noćnim satima, kada su druge zdravstvene službe manje dostupne – kaže dr. Aqbarawi, naglašavajući da hitni bolnički prijem ne smije odbiti pacijenta.

– Od trenutka kada pacijent dođe na vrata hitnog bolničkog prijema, zdravstvena ustanova ima obvezu obaviti pregled i medicinsku procjenu. Drugim riječima, svaka osoba koja se javi na hitni bolnički prijem mora biti pregledana, neovisno o konačnoj procjeni hitnosti stanja. Velik broj pacijenata koji dolaze bez prethodnog pregleda na primarnoj razini zdravstvene zaštite, a uopće nisu trebali biti pregledani u bolničkoj hitnoj službi, usporava rad hitne službe i dodatno iscrpljuje ljudske i prostorne resurse namijenjene hitnim i životno ugroženim pacijentima, poput onih s infarktom, moždanim udarom, nakon teških prometnih nesreća i slično – napominje voditelj OHBP-a.

Razvrstavanje prema hitnosti zdravstvenog stanja
No, kako se pacijenta ne smije odbiti, po dolasku svi pacijenti prolaze trijažu sukladno važećim stručnim smjernicama, pri čemu se razvrstavaju prema hitnosti zdravstvenog stanja.

– U OHBP-u Opće bolnice Zabok i BHV-a, kao i u većini OHBP-a u Hrvatskoj, koristimo australsko-azijsku trijažnu ljestvicu. Važno je istaknuti da trijažna kategorija ne predstavlja dijagnozu niti unaprijed određuje ishod liječenja. Trijaža služi isključivo za određivanje prioriteta pregleda i zbrinjavanja. Pacijenti se svrstavaju u pet trijažnih kategorija, a trijažom se određuje hitnost problema i procjenjuje dopušteno vrijeme čekanja na početak liječničkog pregleda i liječenja – kaže dr. Aqbarawi.

Samo jedna trećina pacijenata treba hitnu pomoć
Dodatno pojašnjava da trijažna kategorija 1 znači da liječenje mora započeti neodgodivo, dok trijažna kategorija 5 označava bolesnike čije vrijeme čekanja na pregled može biti dva sata i dulje.

– Prema našim podacima, približno dvije trećine pacijenata su trijažnih kategorija TK 4 i TK 5, dok oko jedne trećine pacijenata pripada hitnim i potencijalno hitnim kategorijama (TK 1–3). Primjerice, oko 65 % pacijenata razvrstano je u TK 4, oko 27 % u TK 3, dok najhitnije kategorije čine manji udio ukupnih dolazaka. Velik dio pacijenata trijažnih kategorija 4 i 5 dolazi s tegobama koje traju dulje vremensko razdoblje, a prije dolaska u bolnicu nisu se javili obiteljskom liječniku. Tu možemo navesti svakodnevne situacije kada pacijenti, primjerice, imaju povišenu temperaturu nekoliko sati bez drugih tegoba, nisu konzultirali obiteljskog liječnika, a već traže pomoć u bolnici. Tu su i situacije s kašljem koji traje i do mjesec dana, a pacijent pritom nije bio kod obiteljskog liječnika, kao i pacijenti koji su ozljedu zadobili prije više tjedana, bez trenutačnih tegoba – navodi voditelj OHBP-a.

Nevjerojatan primjer
Zanimljivo je, kaže, da postoje i slučajevi u kojima se ljudi javljaju u bolnicu bez ikakvih zdravstvenih tegoba.

– Imali smo situaciju u kojoj je mlada djevojka došla u bolničku hitnu službu u noćnim satima bez ikakvih tegoba, samo zato jer ju je upiknuo komarac – jedan je to od bizarnih pa čak i pomalo šokantnih primjera uzaludnog trošenja vremena i resursa djelatnika hitnog bolničkog prijema.

Rješenje problema?
Kako se postupa s takvim, mogli bismo reći u najmanju ruku neodgovornim pacijentima te naziru li se kakva rješenja ovog problema kako bi se takve situacije svele na minimum, zanimalo nas je.

– Nakon provedene obrade, pacijenti kod kojih se ne utvrdi hitno stanje dobivaju medicinske savjete, terapiju ako je potrebna te jasne upute o daljnjem liječenju i mjestu nastavka zdravstvene skrbi, najčešće u okviru primarne zdravstvene zaštite ili redovitih specijalističkih ambulanti. Smatramo da je dugoročno rješenje ovog problema prvenstveno u jačanju dostupnosti primarne zdravstvene zaštite, boljoj organizaciji zdravstvenog sustava te kontinuiranoj edukaciji građana o pravilnom korištenju hitne medicinske skrbi – zaključuje voditelj OHBP-a Adam Aqbarawi, dr. med., spec. hitne medicine.