Djelatnici hitne medicinske pomoći nedavno su na prosvjednom skupu pred Banskim dvorima zatražili povratak beneficiranog radnog staža, odnosno prava na skraćeni radni vijek, koji u Hrvatskoj trenutno ima nešto više od 35.000 zaposlenika. “Hitnjacima” je beneficirani radni staž ukinut još u ministarskom mandatu Andrije Hebranga 1998. godine. Od djelatnika, koji zahtijevaju donošenje jedinstvenog Zakona o hitnoj pomoći koji će im omogućiti odlazak u mirovinu s 55 godina, traži se izrada elaborata kojim bi dokazali opravdanost svojih zahtjeva.

Fizički i psihički stres
A kada se čuje pokoja priča s terena, zaista je teško posumnjati u opravdanost zahtjeva ‘hitnjaka’. Jer njihov je posao izrazito stresan, naporan fizički i psihički. Tomislav Sente, djelatnik Zavoda za hitnu medicinu KZŽ, ispostava Donja Stubica, u strauci radi od 2001. godine. Staž je proveo na OHBP u bolnici, a u Zavodu je od 2016. godine. – Za rad u Hitnoj zaista moraš biti mobilan, jer tko je stariji, mrvicu sporiji, još ako ima neke fizičke manjkavosti, puno će teže odrađivati taj posao. Ja se, osobno, ne mogu zamisliti da sa 65 godina da izvlačim čovjeka iz smrskanog auta – kaže Tomislav. U Zavodu postoje neke funkcije koje bi mogli obavljati i stariji ljudi, poput dispečerskog centra, no tu je tek 10 – ak ljudi. – Ostali će morati završiti karijeru na terenu, a kvaliteta rada se onda ne može usporediti s nekim tko je u naponu snage. Posao je stresan. Dispečeri te mogu dići i poslati na jednu intervenciju koja može biti lijepa priča poput nedavnog poroda u autu, a nakon toga odmah može slijediti odlazak na reanimaciju. To su promjene u trenutku, tako da nije samo fizički nego i psihički zahtjevno. Meni je osobno najveći stres kad budu djeca u pitanju. Ili kada dobiješ dojavu da ideš na neku intervenciju, ne dobiješ ime i prezime nego adresu, a putem javljaju dodatne vijesti. Ne znaš koga ćeš zateći ozlijeđenog u primjerice prometnoj nesreći, a onda vidiš nekog svog ili djecu, ne daj Bože – priča Sente. Trebaju li ponekad djelatnici Hitne i psihološku pomoć, kako bi se lakše nosili s tim stresnim situacijama, pitamo.

- Prije 2 godine smo kao Zavod imali organiziran psihotrening, s psihologom smo razgovarali razgovarali o svim tim stresnim situacijama. i to je bilo jednom unatrag 6,7 godina. No, kolege s drugih Zavoda nisu ni to imali – kaže Sente. Dodaje da kada sama intervencija krene, s tim nema problema. – No kad dođeš doma nakon smjene, tek onda ti se kroz glavu vrte te neke eksplicitne scene i to definitivno ostavlja trag na tebi, pogotovo dok je još friško. Jedna od najstresnijih situacija bila je kod utapanja dvojice mladića na Bajerima u Bedekovčini i njihova reanimacija na licu mjesta pred oko stotinjak ljudi. No, s vremenom otvrdneš – zaključuje. Ispričao nam je ‘svjež’ primjer, od prije par dana. - Dojava je bila - krenite na mjesto nezgode, radi se o obiteljskom nasilju, suprug je suprugu izbo nožem po vratu i licu. Automatski smo krenuli, policija je bila ispred nas, nije bilo tako dramatično kako je bilo prezentirano, ali u tom trenu, 7 minuta nam je trebalo od baze do mjesta događaja, strašno je ono što ti prolazi kroz glavu, ne znaš kakva scena te čeka, da li će i tebe netko napasti. Jer takvih je situacija isto bilo. Prije par godina ekipa je izašla na poziv, isto se radilo o obiteljskom nasilju. Suprug je kroz prozor bacao cjevanice na djelatnike, policija je još bila na putu, a dok su djelatnici Hitne pomagali ženi u kući, on im je izbušio sve gume od vozila saniteta. Na kraju su došli i specijalci… - ispričao je Tomislav. Jer, kako kaže, iako tako ne bi trebalo biti, često se događa da Hitna na mjesto događaja stigne prije policije. - Nama se mjeri vrijeme, kada dispečer kaže - imate crveni kriterij, to znači da se u roku dvije minute od njegovog poziva mi moramo iz auta javiti da smo krenuli. Često moraš riskirati ako želiš spasiti čovjeka – pokušao nam je dočarati svu težinu ovog zvanja Tomislav Sente.

Nemaju ni zakon o hitnoj medicinskoj pomoći
Ispred Radničkog vijeća Zavoda za hitnu medicinu KZŽ na pregovorima s ministrom Vilijem Berošem, održanim u utorak, na kojem je bila i ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević, sudjelovao je Mario Zajec. - Naglasak je na tome da želimo beneficirani radni staž jer smo stajališta da sa 60, 65 godina, 90 posto nas, budimo realni, ne može fizički više pratiti izazove koji su pred nama, a to je prije svega u interesu pacijenata. Imaš volju, imaš znanje, ali realno, fizički to uz najbolju volju više ne ide, ili ide jako teško – ističe Zajec. Uz beneficirani radni staž, ‘hitnjaci’ inzistiraju i na Zakonu o hitnoj medicinskoj pomoći, kao što svoj zakon imaju policija i vatrogasci. Na sastanku s ministrom Berošem sudjelovalo je 6 predstavnika inicijative Hitna uživo 194, a kako kaže Zajec, ministar je bio vrlo konstruktivan. – Naša županija je istaknuta kao primjer svim ostalim županijama, što se hitne medicinske pomoći tiče. Poanta je da se ne smiju prema geografiji smanjivati ili povećavati šanse za adekvatno spašavanje spacijenata i života. Stoga bismo željeli da se tim zakonom jasno donese standard. Naša se Županija drži pravilnika koji je donio centralni Zavod, kapa im do poda, imamo dobre uvjete, ali kroz razgovor se vidjelo dau mnogim županijama to nije tako – kaže Zajec i dodaje da se nada da će uspjeti u svojim nastojanjima. Kroz dva tjedan opet bi se trebao održati sastanak u ministarstvu, a predstavnici Hitne uživo i ravnateljica Zavoda trebali bi do tada imati prijedlog zakona. - Mi smo za konstruktivni dijalog. Kaj je bilo bilo je, od prošlosti se ne živi, gledamo naprijed, da napravimo što je najbolje za naše pacijente. Ako smo mi spremniji i kvalitetniji, naravno da je bolje i pacijentima i lakše. Ne mislimo odustati. Ogradili smo se od politike, stvarno želimo nešto kvalitetno promijeniti – zaljučuje Zajec.

Podrška ravnatelja Zavoda

Način utvrđivanja radnih mjesta i zanimanja na kojima se računa beneficirani staž u općem mirovinskom sustavu propisan je Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem. Osim Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, beneficirani staž uređen je i posebnim propisima za pojedine kategorije osiguranika (npr. vojska, policija, vatrogasci, pomorci i dr.). Beneficrani radni staž u Hrvatskoj imaju i operni pjevači, ribari, dimnjačari, ronioci spužvi i koralja, monteri dalekovoda, balerine, vozači tramvaja, tkalci na tkalačkim stanovima, policajci i vatrogasci… Inicijativu Hrvatskog sindikata hitne medicine s ciljem ponovnog uvođenja prava na računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem (tzv. beneficirani radni staž) za djelatnost hitne medicinske službe podupire i ravnatelj Zavoda za hitnu medicinku Krapinsko – zagorske županije Kešimir Božić. - Uvjeti rada u kojima rade djelatnici hitne medicinske službe i izazovi s kojima se djelatnici hitne medicinske službe svakodnevno nose, spašavajući tuđe živote ostavlja trag i sigurno posebno utječe na njih kako u fizičkom tako i psihičkom smislu. Djelatnici hitne medicinske službe uz pacijente su najčešće u onim teškim, često i po život opasnim situacijama, gdje izlažući svoj život i zdravlje spašavaju tuđe živote. Posao je to koji iziskuje punu spremnost pri svakoj intervenciji, posao je to koji se ne ostavlja na poslu kad se odlazi kući, a svaka intervencija ostavlja poseban pečat na svakom djelatniku, što ostavlja loše posljedice na život i zdravlje djelatnika – ističe Božić. Zavod za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije trenutno zapošljava 144 djelatnika, od kojih 137 ukupno na poslovima liječnika, medicinskih sestara i tehničara i vozača.  - Sva ta radna mjesta su već sada prema pravilima zaštite na radu okarakterizirana kao mjesta s posebnim uvjetima rada, te iziskuju periodične zdravstvene preglede. Mišljenja sam da će se imajući prije navedene radne uvjete djelatnika hitne medicinske službe koji govore tome u prilog, a na tragu i drugih žurnih službi čiji djelatnici već imaju  za pojedina radna mjesta pravo na računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem, nakon provedene procedure propisane Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, i za radna mjesta liječnika, medicinskih sestara/tehničara i vozača hitne medicinske službe utvrditi računanje staža osiguranja s povećanim trajanjem – zaključuje Božić.