Foto: Pixsell/Ilustracija

Danas, 8. listopada, obilježava se Dan Hrvatskog sabora, ali kao spomendan, dok je do 2020. godine ovaj datum bio državni praznik i neradni dan posvećen Danu neovisnosti Republike Hrvatske. Ova promjena uslijedila je nakon što je Hrvatski sabor u studenom 2019. godine donio novi kalendar blagdana, čime su se redefinirali statusi neradnih dana u zemlji.

Prema novom kalendaru, Dan državnosti vraćen je na 30. svibnja, a 25. lipnja i 8. listopada postali su Dan neovisnosti i Dan Hrvatskog sabora, redom. Oba ova datuma sada se obilježavaju kao spomendani, što je izazvalo nezadovoljstvo među dijeloma građana koji su često koristili produžene vikende povezane s tim praznicima.

Te 2019. godine premijer Andrej Plenković naglasio je važnost povratka na 30. svibnja kao Dana državnosti, objašnjavajući kako je taj datum bio najbolje prihvaćen u narodu. "Taj datum se obilježava od 1991. godine kao spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog Sabora", rekao je tada Plenković, dodajući da se prilikom donošenja odluka poštuju pravne posljedice svake od njih.

Kao Dan državnosti, 30. svibnja počeo se slaviti 1991. godine, dok je 2001. godine došlo do izmjene zakona. Naime, tada je Dan državnosti premješten na 25. lipnja, s obzirom na to da je tog dana 1991. godine Sabor donio odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske. Istovremeno je 8. listopada postao Dan neovisnosti, jer je na taj datum Sabor donio jednoglasnu odluku o raskidu državnopravnih veza s bivšom SFRJ.

Ova promjena izazvala je brojne rasprave, a mnogi su smatrali da 25. lipnja ima veći značaj jer se tada donijela odluka o samostalnosti. Ipak, nova odluka je 2019. ipak izglasana, a Hrvatski sabor također je tada donio i odluku o proglašenju 18. studenog kao državnog praznika u spomen na Dan pada i žrtve Vukovara.

Danas, 8. listopada, Hrvatska se dakle sjeća povijesnog trenutka iz 1991. godine kada je Sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom državom SFRJ. Ova odluka utvrdila je da Republika Hrvatska više ne priznaje nijedno tijelo bivše federacije kao legitimno, što je bio ključan korak prema punoj neovisnosti.

Ova sjednica, koja se održala u Zagrebu, bila je povijesna, s obzirom na to da je istog dana došlo do zračnih napada na grad. Sve te okolnosti naglašavaju značaj 8. listopada u hrvatskoj povijesti.