Uz Međunarodni dan molitve, Katolička crkva danas obilježava i Međunarodni dan podizanja svijesti o trgovini ljudima, teškom obliku organiziranog kriminala koji, prema procjenama Ujedinjenih naroda, godišnje pogađa između dva i četiri milijuna ljudi. Žrtve su uglavnom mlade žene i djeca, javlja Vatican News.

Inicijativa pape Franje

Međunarodni dan molitve i podizanja svijesti o borbi protiv trgovine ljudima ustanovio je 2015. godine papa Franjo, a obilježava se na blagdan svete Jozefine Bakhite. Papa Franjo je u više navrata trgovinu ljudima nazvao "pošasti" koja duboko narušava ljudsko dostojanstvo.

Sveta Jozefina Bakhita: Zaštitnica žrtava

Sveta Jozefina Bakhita, i sama žrtva trgovine ljudima još kao dijete, zaštitnica je žrtava trgovine ljudima i svoje rodne zemlje, Sudana. Ona je ujedno i prva redovnica afričkog podrijetla u Europi. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je svetom 2000. godine, a upravo je njezin spomendan, 8. veljače, papa Franjo odredio kao Međunarodni dan molitve i promišljanja za suzbijanje trgovine ljudima.

Geslo ovogodišnjeg Dana

Dvanaesto izdanje svjetskog dana posvećenog podizanju svijesti o fenomenu trgovine ljudima, molitvi za sve žrtve te konkretnom djelovanju u cilju suzbijanja te prakse održava se pod geslom: "Mir počinje s dostojanstvom: Globalni poziv na suzbijanje trgovine ljudima", prenosi Vatican News. "Papa Lav XIV. podsjeća nas na važnost poštivanja jednog od najvažnijih načela pojedinca: ljudsko dostojanstvo kao ključni oslonac u izgradnji istinskog mira", dodaje isti izvor. Euharistijsko slavlje održat će se danas rano prijepodne u Bazilici sv. Petra, nakon čega slijedi molitva Anđeo Gospodnji s papom Lavom.

Alarmantne statistike UN-a

Prema procjenama UN-a, svake godine u svijetu se trguje s dva do četiri milijuna ljudi, dok godišnji prihod od trgovine ljudima iznosi između sedam i trinaest milijardi dolara. Trgovanje ljudima i ilegalna migracija ostvaruju zaradu usporedivu s trgovinom drogom, ističe UN. Najveći postotak žrtava ovog oblika organiziranog kriminala čine mlađe žene i djeca, gotovo osamdeset posto, pri čemu je sedamdeset posto tih žena prodano radi seksualnog iskorištavanja.

Različiti oblici iskorištavanja

Osim prisilne prostitucije, žrtve se često iskorištava i u svrhe pornografije, prisilnog braka, robovskog rada, prosjačenja, nezakonitog usvajanja i trgovine ljudskim organima. Muškarci čine manji dio žrtava i najčešće završe kao robovi.

Izvješće Eurostata: Porast prisilnog rada

Krajem 2025. godine, Eurostat je objavio izvješće o trgovini ljudima za razdoblje od 2013. do 2023. Prema izvješću, u tih deset godina u Europskoj uniji zabilježeno je više od 83.000 žrtava trgovine ljudima. Iako je seksualno iskorištavanje i dalje glavni oblik trgovine ljudima, od 2019. godine bilježi se značajan porast slučajeva prisilnog rada, za čak 70,5 posto. S ovim porastom, značajno je porastao i broj muških žrtava trgovine ljudima. Broj žrtava trgovine ljudima u zemljama izvan EU-a utrostručio se.