Hrvatska ima jedan od najmanjih udjela zaposlenih u cijeloj Europskoj uniji, pokazuju podaci europske statističke agencije Eurostata. Tek 68.2 posto ljudi u dobi od 20 do 64 godine je 2021. bilo zaposleno, nešto više od dvije trećine, piše Index.hr.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, čak 750.000 ljudi u Hrvatskoj ne radi i ne traži posao. Od toga 81.000 osoba ima više ili visoko obrazovanje, dok prevladavaju oni sa završenom srednjom školom, kojih je 483.000. Među onima koji ne rade niti traže posao daleko je više žena (453.000) nego muškaraca (287.000).
Po tom pitanju gora je situacija samo u Grčkoj (62.6 posto), Italiji (62.7 posto), Rumunjskoj (67.1 posto) i Španjolskoj (67.7 posto). Prosjek EU je 73.1 posto, a najveći postotak zaposlenosti je u Nizozemskoj (81.7 posto), Švedskoj (80.7 posto) i Češkoj (80 posto).

Zašto je razlika u postotku zaposlenosti između Hrvatske i Nizozemske čak 13.5 postotnih bodova i zašto se EU prema ovom kriteriju može podijeliti na "neradnički" jug (Grčka, Italija, Španjolska, Hrvatska), s udjelom zaposlenog stanovništva manjim od 70 posto, i "radnički" sjever (Švedska, Estonija, Danska, Nizozemska, Njemačka i Češka), s udjelom zaposlenog stanovništva iznad 79 posto? Zanimljivo je i da su neke zemlje, među kojima je i Hrvatska, 2021. imale veći udio zaposlenih nego 2019., prije pandemije. Hrvatska je čak 2020. imala blagi rast zaposlenosti (+0.2 posto), dok je većina država EU imala pad.

Dok se tržište rada ni u 2021. nije oporavilo u mnogim državama, poput Švedske, Slovačke, Austrije, Italije i Češke, u Hrvatskoj je postotak zaposlenosti te godine iznosio 68.2 posto, više nego 2019., kada je bilo zaposleno 66.7 posto stanovništva u dobi od 20 do 64 godine. Čak i Italija, jedna od najbogatijih članica EU, ima "mediteranski" problem niskog postotka zaposlenosti, kao i Grčka, država koja se od 2009. nalazi u permanentnoj krizi. Stoga razlog ne može biti pitanje blagostanja. Razlozi za to mogli bi biti mnogobrojni, ne samo ekonomski i uvjetovani razlikama u strukturi gospodarstva nego i kulturološki. Jako vidljiv kulturološki faktor se vidi u postotku zaposlenosti između spolova.
Zaista, zaposlenost muškaraca je veća nego zaposlenost žena. Posebno je velika razlika između zaposlenosti muškaraca s djecom i žena s djecom. 2020. je 90 posto muškaraca s djecom bilo zaposleno na razini EU, a tek 72.2 posto žena s djecom, u dobi od 25 do 54 godine.

Iako postoje velike razlike između država juga i sjevera po pitanju postotka zaposlenosti cjelokupnog stanovništva, te razlike skoro pa nestaju gledajući postotak zaposlenosti muškaraca s djecom. Postotak zaposlenosti muškaraca bez djece je manji nego postotak zaposlenosti muškaraca s djecom i razlike su veće među zemljama članicama EU. Razlika u zaposlenosti se pojavljuje kad se radi o ženama s djecom. Ustvari su žene te koje smanjuju udio zaposlenih u općoj populaciji za zemlje juga, bez obzira na to imaju li djece ili ne. Dapače, baš su u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj najmanje stope fertiliteta, tj. broj rođene djece po ženi.

Hrvatska je po tom pitanju na pola puta između sjevera i juga, a i po još jednoj stvari je specifična. Postotak zaposlenosti muškaraca s djecom je gotovo 90 posto, ali to je slučaj u doslovno svakoj državi članici EU. Postotak zaposlenosti muškaraca bez djece je pak među najnižima u EU, u rangu Grčke, Španjolske i Italije. Zaposlenost žena bez djece je također među najmanjima u EU, iako nešto bolja nego u Španjolskoj, Grčkoj i Italiji.
Od "neradničkog" juga Hrvatska odudara relativno visokom zaposlenosti žena s djecom. Iako je u većini članica EU zaposlenost žena s djecom manja nego žena bez djece, u Hrvatskoj je situacija obrnuta. Veći je postotak žena s djecom zaposlen nego žena bez djece, i po tome je Hrvatska sličnija zemljama poput Danske, Švedske, Slovenije i Portugala, prenosi Index.hr.

To je ustvari indikator lošeg gospodarskog stanja jer pokazuje da jedna plaća u kućanstvu nije dovoljna nakon što par dobije dijete, pa se oba roditelja moraju zaposliti. Kako je zaposlenost žena bez djece manja nego zaposlenost žena s djecom, iz toga proizlazi da je rad rezultat nužnosti, a ne želja, inače bi situacija bila obrnuta, kao u većini članica EU.
Izvor niske zaposlenosti u zemljama juga je i jako visoka nezaposlenost mladih u dobi do 25 godina. U Italiji, Grčkoj i Španjolskoj je nezaposlenost mladih viša od 25 posto, tj. svaka četvrta mlada osoba koja se ne školuje ne može pronaći posao. U Hrvatskoj je situacija nešto bolja, s 18.3 posto nezaposlenih mladih u zadnjem mjesecu 2021., što je ipak daleko više od prosjeka EU (14.5 posto). Države sjevera imaju puno manju stopu nezaposlenosti mladih, ispod 10 posto. Ali iznimka od pravila je Švedska, u kojoj je nezaposlenost mladih gotovo ista kao na jugu.