Prethodni članak
Sljedeći članak

'Bogu hvala na našoj Crkvi na otvorenom, jer od ukidanja mjera, ona je bila jako posjećena. Ali moramo i dalje biti odgovorni i oprezni'

Zbog krize izazvane korona virusom i potresa koji je pogodio i samo svetište MBB razgovarali smo s Domagojem Matoševićem, rektorom Svetišta Majke Božje Bistričke


Nedavno je u Mariji Bistrici proslavljena Svetkovina Majke Božje Bistričke, koja se slavi 13. srpnja, a ujedno je i Dan Župe, Svetišta i Općine Marija Bistrica. Dodatnu svečanost je ove je godine donijela i obnova zvonika i tornja Bazilike MBB-e, koja je u samoj završnici, pa je na samu Svetkovinu MBB-e i blagoslovljen obnovljeni zvonik. Sama svetkovina jedan je od vrhunaca hodočasničke godine u našem najvećem marijanskom Svetištu, koja se nastavljaju i dalje, a novi vrhunac svakako je Svetkovina Velike Gospe 15. kolovoza. No, ova je godina ipak posebna i specifična, ponajprije zbog krize izazvane korona virusom, ali i potresa koji su pogodili i dio Zagorja, pa i samo Svetište MBB. O tim temama razgovarali smo sa preč. Domagojem Matoševićem, rektorom Svetišta MBB-e i župnikom u Mariji Bistrici.

U prvom vrhuncu krize Svetište se prilagodilo situaciji i po prvi puta mise su služene bez vjernika, ali uz prijenose na Radiju i društvenim mrežama. Mjere su popustile, vjernici su na misama, no korona je i dalje tu?

Matošević: Da, ja bih rekao da mi prije svega i dalje moramo biti jako oprezni i jako odgovorni. Bogu hvala da možemo dolaziti na svete mise, Bogu hvala na našoj Crkvi na otvorenom, jer od ukidanja mjera, ona je bila jako posjećena. Jer mi smo svake nedjelje imali veliki broj što župljana, što hodočasnika, koji su svake nedjelje dolazili na mise, baš zbog toga što imamo mogućnost slaviti mise na otvorenom. Ali i dalje se trebamo pridržavati mjera. Znam da je to nekima teško. Znam da ima mnogo vjernika koji se npr. na svetoj misi žele pričestiti na usta. Ali eto ja ih pozivam da to dožive kao čin poniznosti i ljubavi i da je puno važniji sadržaj, a ne forma.

 

Jasno je da su bilo kakve prognoze nemoguće?


Matošević: Često me pitaju naši dragi župljani ili naši ljudi koji imaju štandove ili restorane, kakav će biti ovaj vikend, a ja im uvijek odgovaram: Nažalost, ne mogu vam ništa reći sa sigurnošću. Svaki dan dođe neka grupa, ali nemamo te grupe koje dolaze s autobusima, pa da možemo reći danas će biti 10 ili 15 autobusa. Mnogi župnici sada pozivaju svoje župljane da dođu s automobilima. Dakle, hodočašća će biti, ali u kojoj mjeri i s koji brojem ljudi nemoguće je reći. Ima puno župa koje baš žele održati tradiciju hodočašća, samo na koji će način to sada biti, tek moramo vidjeti.

Uz korona krizu imali smo i potres, koji je ostavio nažalost traga i u okolnim župama?


Matošević: Svaki dan uočavamo neke nove posljedice potresa. Svaki puta kada dođem ili u našu Baziliku ili u kapelice primijetim nešto novo. Najviše je stradala Crkva sv. Andrije na Lazu i Crkva sv. Mateja. Kod Bazilike MBB je pao jedan veliki kameni križ i razbio nekoliko desetaka crjepova. Ali ono što smo poslije vidjeli, što je providnost i sreća u nesreći. Naši obeliski koji se nalaze na vrhu tornja su stradali, napuknuli, ali da nismo imali skelu zbog obnove tornja, ne bismo to mogli vidjeti. Tako da smo na Bazilici kasnije otkrili više štete nego što se na početku mislilo, ali smo to odmah, dok je bila skela, pokušali i sanirati. Napravljen je i troškovnik obnove Crkve sv. Andrije, pa uskoro kreće obnova. Što se tiče ev. vraćanja križa na pročelje Bazilike, potrebno je vrijeme, jer ima puno elemenata koje treba provjeriti, npr. koliko je stradalo i samo pročelje, a onda naravno odraditi projekt i sve ostalo. Nije jednostavno, jer imamo evo uz Sveti Matej tri Crkve koje sam spomenuo, a još su štete pretrpjele i kapelice sv. Ladislava i sv. Marije Magdalene, koja je baš posebno teško stradala, pa i kapela na Vinskom Vrhu, gdje se nagnuo križ na vrhu zvonika, i za sve to treba ista procedura, dakle projekt, troškovnik koji treba biti odobren od konzervatora, i naravno znatna financijska sredstva. No, idemo po prioritetima.

Vratimo se malo hodočasnicima. I prije korone, zapravo zadnjih godina uočavaju se određene promjene trendova dolazaka hodočasnika u Mariju Bistricu?

Matošević: Da, zamjetno je da je broj hodočasnika koji dolaze autobusima iz godine u godinu sve manji. Vidljivo je da župe koje su nekada tradicionalno dolazile u srpnju i kolovozu u organiziranom većem broju ljudi, sada dolaze u manjim skupinama i to je sigurno nešto što se događa jedno duže vrijeme, ali s druge strane imamo povećan broj hodočasnika koji dolaze u manjim grupama, automobilima, pješice, biciklima, i oni izabiru onda nedjelje u rujnu ili listopadu ili onda kada im to odgovara.

 


Puno je, čini se sve više i pješaka koji dolaze, mnogi iz smjera Zagreba, pa je vezano uz to pokrenuta inicijativa uređenja hodočasničkih putova iz tog smjera?

Matošević: Da, hodočasnika ima, dolaze uglavnom u malim grupama, najčešće vikendom, ali nerijetko i radnim danom. Kad su u pitanju dolasci iz Zagreba i Zagrebačke županije u Mariju Bistricu, tri su nekako temeljne staze. Prva je za one najiskusnije i u dobroj formi, preko Sljemena, drugi je put preko Čučerja, gdje je nažalost Crkva stradala u potresu. Treći je put i to dosta frekventan iz Sesveta ili Dubrave, dakle iz tog dijela grada Zagreba, gdje oni idu cestom od Kašine preko Laza sve do Marije Bistrice. To nam je jedan veliki problem, jer od Kašine sve do Laza nemamo nogostup za naše hodočasnike, osim na jednom kratkom dijelu. Mi kao župa u zajedništvu sa Općinom Marija Bistrica pokušavamo i razgovaramo sa Hrvatskim cestama kako bi uspjeli urediti malo taj hodočasnički put. Puno se toga i napravilo, od strane Hrvatskih cesta već je napravljen jedan projekt izgradnje nogostupa, a s naše strane je u suradnji s HC dogovoreno da pokušamo obnoviti i urediti stare hodočasničke putove kroz polja i šume, jer u tom dijelu ima jedan dio koji su hodočasnici nekada koristili. Župa je uspjela okupiti posjednike te zemlje i s njima dogovoriti dozvolu da možemo urediti te putove i služiti se tom zemljom. S Hrvatskim šumama smo dogovorili uređenje jednog dijela, i ovih dana počinju radovi, pa se očekuje da će se trasa od 1 km urediti, možda do Velike Gospe, a svakako do početka rujna i zagrebačkog hodočašća.

Na kraju, bez obzira na situaciju, Svetište MBB spremno je za drage hodočasnike?


Matošević: Naravno, ovaj period donosi i hodočašće mnogih bližih zagorskih župa, iza nas je Margaretsko hodočašće, sad dolazi Aninsko, pa hodočašće uz Preobraženje Gospodnje ili u narodu znano kao Božje lice, a onda i Velika Gospa. Jako pazimo na epidemiološke mjere. Pozivamo na oprez, poštivanje mjera i sve ono što se preporuča od strane epidemiologa. Prilagođavamo se i pozivam sve da dođu u Mariju Bistricu, ali da budu odgovorni i oprezni i poštuju kako naše upute, tako i upute koje se izdaju od strane Stožera.

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook