Kao i uvijek, na početku sjednice Županijske skupštine KZŽ, održan je Aktualni sat.

Davor Kljak (Reformisti), postavio je pitanje o kamenolomu Siljevec. - U susjednoj županiji pola županije se diglo na noge, a u našoj se o tome šuti, a bit će na području općine Budinščina. 2008. prostornim planom Općina Budinščina definira dva prostora za eksploataciju, 2019. godine Općina Budinščina kroz izmjenu i dopunu predlože lokaciju Siljevec, 2021. Minstarstvo gospodarstva prihvaća prijelog trgovačkog društva za pokretanje postupak za odabir najpovoljnijeg ponuditelja za istraživanje mineralnih sirovina. Ministarstvo u lipnju 2021. donosi rješenje o odobrenju za istraživanje i daje privatnoj tvrti rješenje za bušenje, miniranje i projektiranje. Moje pitanje za župana je što je Županija u vezi toga poduzela i treba li nam još jedan kamenolom? – pitao je Kljak.

'Kod izbora - park prirode ili kamenolom, za KZŽ nema dileme, to je park prirode'

Župan Željko Kolar odgovorio je da se Županija već davno opredijelila za to da bi o otvaranju takvih objekata prije svega trebalo odlučiti domicilno stanovništvo JLS. - Mi smo svi za otvaranje kamenoloma, ali ne kod nas. Mi smo svi za zbrinjavanje otpada, ali ne da bi centar za gospodarenje otpadom ili spalionice bili kod nas. To je činjenica. Sada, Općinsko vijeće u Budinščini je jednoglasno donijelo odluku za takav Prostorni plan. Ministarstvo, iako je znalo da je pokrenuta inicijativa da se Ivančica proglasi parkom prirode, dalo je suglasnost za istražne radove. Ministarstvo graditeljstva reklo je da se mora napraviti studija utjecaja na okoliš. Mi u županijskom Prostornom planu tog kamenoloma nemamo. 2019. godine smo dobili zahtjev, kao što ga je dobila i Općina, da uvrstimo to u prostorni plan, odnosno tražilo se od nas da idemo u izmjenu prostornog plana, i to smo odbili jer smo smatrali da to nije strateški projekt za KZŽ, već smo uputili stranku da kada se steknu uvjeti za izmjenu prostornog plana, da se javi s ostalim gospodarskim objektima – rekao je Kolar.

Dodao je da je otišao pogledati to područje u Ivancu. - Željeznički Ivanec je selo gdje su se najviše digli na noge, 1960 m ima od zadnje naseljene kuće do tog mjesta. Eventualni promet je nemoguće organizirati kroz to mjesto, ako će ministarstvo dati odobrenje za rad kamenoloma, moraju probiti put kroz šumu i navodno da se nešto pregovara s Hrvatskim šumama da bi se išlo na prometnicu višeg ranga, ne ugrožavajući te mještane. Sada, možemo biti populisti, ili ozbiljni ljudi i realisti. Kod izbora - park prirode ili kamenolom, za KZŽ nema dileme, to je park prirode. Ako nema dileme ni za ministarstvo, onda ne znam zbog čega su davali suglasnost odnosno odobenje za istražne radnje. Ima primjera da unutar parka prirode ima eksplatacije rudnog bogatstva, pod strogo određenim uvjetima i kontolom. Da li je to moguće i na ovom području, ja to ne znam, nisam stručnjak. Za to će morati dati ministarstvo odobrenje – odgovorio je Kolar. - Na području grada Klanjca imamo dva, i jedan i drugi su puno bliže od 2 km do moje kuće, Mihaljekov Jarek je oko 500 m zračne linije od moje kuće. Iz osobnog iskustva znam kaj govorim i vjerujem da ključ da li će tamo biti kamenolom ili ne drže dva nadležna ministarstva – zaključio je.

'Jedinstveni računovdstveni sustav'

Nezavisni Viktor Šimunić pitao je koliko Županija mjesečno izdvaja za računovodstveni program, a koliko svi proračunski korisnici izdvajaju za računovodtsvene programe. Župan je odgovorio da imaju tri ugovora, jedan je za kadrovsku evidenciju, drugi je za uredsko poslovanje, prvi je 22.236 kuna, drugi je 56.322 kune te održavanje računovodstvenih i računalnih programa, 190.950 kuna, dakle 336 tisuća kuna ukupno. - To bi za KZŽ i naših 53 korisnika, godišnje bilo oko 6000 kuna po korisniku otprilike  – odgovorio je župan. Šimunić je dodao da Grad Oroslavje plaća 8750 kuna za jedan takav program. - Danas bih pokrenuo inicijativu da svi gradovi, općine i županije idu prema nadležnom ministarstvu i da se napravi jedinstveni računovodstveni program za sve županije, gradove, općine i proračunske korisnike. Ako jedna JLS plaća oko 8000 takav program, dolazimo do preko 60 milijuna kuna godišnje na području cijele Hrvatske. Pozivam i vas, župane, da podržite inicijativu i sve zagorske čelnike, da se pokušamo izboriti za jedinstveni računovodstveni sustav za cijelu Hrvatsku – pozvao je Šimunić.

Miljenko Šoštarić (HDZ) osvrnuo se na prometne probleme, zatvoren smjer autoceste prema Zagrebu i rekonstrukciju altrenativne prometnice, a pitanje je bilo druge teme – kako će se Županija uključiti i pomoći područjima pogođenima tučom. - U posljednje vrijeme Hrvatske ceste nekako ne ide. Most Gubaševo je trebao biti gotov 4. rujna, sada je otišao zahtjev iz Hrvatskih cesta da 16 dana ne vozi vlak, dobili su odobrenje da po noći mogu raditi ispod mosta da bi za sljedeća 3 tjedna to bilo gotovo. Na čvoru Bračak se otvorilo novo klizište pa se ponovno produžio rok za 2 mjeseca, jedna dionica nove pruge vozi 20 na sat. Cesta za brza Zabok – Začretje prema Krapini dobila je upotrabnu dozvolu, ali se ne otvara. Nekako ih ne ide u zadnje vrijeme, no nadam se da će se to riješiti jer ljudi su sve nervozniji – komentirao je župan.

Naknada za štetu od tuče

Što se tiče pitanja, župan je rekao da je Vlada donijela odluku o 54 milijuna kuna pomoći za 6 županija. - Da bi povukli sredstva, morali smo napraviti programe. Županijska skupština donijela je program dodijele potpora male vrijednosti poljoprivrednicima za ublažavanje posljedica nepogoda, s inicijalnim sredstvima od 3 milijuna kuna koje je odredilo ministarstvo. Raspisali smo i zatvorili natječaj s 30. 8., međutim da bi ministarstvo završilo svoj dio posla i dodijelilo novac ljudima, svih 6 županija mora napraviti taj proces. Mi smo bili prvi, neke su županije tek sad išle s programom, pa sam donio odluku da i mi produžimo rok. Koliki će biti postotak ukupne naknade, znat ćemo tek kada sve županije prijave – rekao je župan i dodao da novac sigurno neće doći prije kraja godine.

-I danas ide jedna točka dnevnog reda, program sanacije šteta u gospodarstvu, jer smo dobili upute od ministarstva prije dva, tri tjedna. Što se tiče nas kao KZŽ, mi se nećemo posebno uključivati u nadoknadu štete jer ne možete imati dvojno financiranje, a treba reći da su neki od naših OPG – ova imali i osiguranje koje pokriva dio štete, a mi smo se kroz mjere ruralnog razvoja odredili oko toga. Sredstva koje bi mogli izdvojiti bila bi tako mizerna i mala, da se bojim da kada bi to sjelo na račun poljoprivrednicima, više bi ih iziritiralo nego im pomoglo. Mi ćemo radije povećati sredstva za mjere ruralnog razvoja za iduću godinu, ići ćemo s posebnim programom za trajne nasade, to je puno bolje nego da s miziernim sredstvima ulazimo u priču, a objektivno iše od toga ne možemo – odgovorio je Kolar.

Što je s projektom Stubaki?

Zorana Gregurovića (HDZ) zanimalo je što je s projektom Stubičke Toplice jer je pročitao u medijima da se Jako Andabak povlači iz turizma. - Nemojte čitati novine, dobijete nepotpunu informaciju. Imali smo u 8. mjesecu i odbor i skupštinu društva na kojoj smo sagledavali stuaciju u Stubakima d.o.o. Priprema se projekt i Stubaki d.o.o. će se javiti na natječaj Ministarstva turizma za povlačenje sredstava. Ne odustaje se od projekta Stubaki niti Andabak izlazi iz projekta, već se priprema sve da se javi na natječaj da se dio sredstva povuče preko natječaja, a ostalo će biti vlastita sredstva privatnog partnera. Natječaj će biti otvoren početkom 10. mjeseca i bit će otvoren 90 dana. Svi veći gospodarski subjekti su već pdonijeli zahtjev za dobivanje građevinske dozvole, mislim da ćemo imati veliki investicijski ciklus u turizmu. Taj natječaj je podijeljen na privatni i društveni sektor i mi pripremamo kao Županija dva projekta, jedan je Stubaki – specijalna bolnica za medicinsku rehanilitacu, gdje ćemo ići u izgradnju novog objekta s restoranom i kuhinjom, natkrivanjem postojećeg bazena, i ići ćemo s Krapinskim Toplicama s uređenjem 53 sobe, novom kotlovnicom, zelenim komponentama, a jedan i drugi projekt će biti spreman krajem 10. mjeseca – rekao je župan.

Gregurović je potom komentirao da se na natječaju može dobiti maksimalan iznos od 40 milijuna kuna, što je kap u moru za takav projekt. - Ako je uistinu uvjet taj natječaj ministarstva, ako o tome ovisi, bojim se da ga nećemo tako brzo vidjeti – rekao je, na što je župan odgovorio da je maksimalna potpora 130 milijuna kuna. - Ovo nam je otvorilo drugu šansu i siguran sam da ćemo je iskoristiti. Iduće prolongacije roka nema – zaključio je župan.