U vremenu 'novog normalnog', u kojem bismo bez suzdržavanja mogli reći da nema baš ničeg normalnog, svi su najviše orijentirani na fizičko zdravlje odnosno bolest. Bombardirani smo brojkama zaraženih, hospitaliziranih, preminulih, epidemiološkim savjetima, metrima distance, minutama trajanja pranja ruku. No ono na što se premalo obraća pažnja, osim fizičkog, je i psihičko zdravlje ljudi. Kako je nedavno na pressici istaknuo Svetislav Joka, klinički psiholog u Zavodu za javno zdravstvo KZŽ, brojni su građani tijekom ove godine potražili savjet i pomoć na linijama Društva psihologa KZŽ i Crvenog križa. Joka je otkrio i kako je Društvo psihologa KZŽ u razdoblju od 21. ožujka do 21. listopada primilo ukupno 81 poziv, prosječno trajanje bilo je 25 minuta, 25 posto pozivatelja bilo je između 41 i 60 godina, 23 posto bilo je starije od 60 godina, oko 20 posto između 20 i 40 godina, a sedam posto bilo je mlađe od 19 godina.

Ljudi svih dobi i zanimanja

- Javljaju se ljudi svih starosnih dobi, podjednako po pitanju spola, svih profila zanimanja. Telefonski se javljaju osobe koje su oboljele od koronavirusa, a također i osobe koje imaju veće predisponirajuće faktore da razviju bolest (starija populacija, osobe s kroničnim bolestima). Građane je u početku epidemije najviše opterećivala pomisao da bi mogli biti zaraženi nepoznatim virusom, no kako je vrijeme odmicalo postepeno su se pomirili s novonastalom situacijom. Mijenja se ustaljeni obrazac funkcioniranja i obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, a s promjenama se neki ljudi teško nose. Teškoće iz područja mentalnog zdravlja su brojne, a u ovakvoj situaciji postoje one blaže u vidu pojačane strepnje, napetosti, osjećaja frustracije, do onih težih kao što su npr. poteškoće s spavanjem, osjećaj vlastite ugroženosti, pojačana razina stresa i poteškoće u komunikaciji s drugim ljudima u vidu osjećaja vlastite nemoći nad novonastalom situacijom, besperspektivnosti i beznađa – ističe Joka. Dodaje da dugotrajno stanje stresa, straha i panike ne donosi ništa dobroga te je zbog toga bitno svesti sve navedeno na najmanju moguću mjeru i na taj način sačuvati naše mentalno zdravlje.- Pri tome je bitno držati se epidemioloških preporuka s ciljem sprečavanja prijenosa zaraze, ograničiti izloženost vijestima iz dnevnih medija koje nas u zadnje vrijeme bombardiraju napisima o broju oboljelih, održavati socijalne kontakte pomoću modernih tehnologija, voditi brigu o fizičkom zdravlju, imati redovnu higijenu spavanja, odlazak u prirodu gdje nema puno ljudi na istom mjestu, izbjegavati korištenje sredstava ovisnosti, raditi na sebi, održavati dnevnu rutinu te biti strpljiv – napominje.

Stvari koje nas ispunjavaju

Na pitanje hoće li ova konstantno stresna situacija ostaviti i dugoročne posljedice na mentalno i psihičko zdravlje ljudi, Joka kaže da se dugoročne posljedice očituju u smetnjama spavanja, pojačanoj uznemirenosti i anksioznosti, depresiji, zdravstveno rizičnim ponašanjima popu konzumacije sredstava ovisnosti te pojavi psihosomatskog sindroma odnosno bolovima koji nemaju zdravstvenu podlogu. - S obzirom na dugotrajnu i intenzivnu izloženost stresu moguća je i pojava posttraumatskog stresnog poremećaja, koji se očituje sa simptomima ponovnog proživljavanja, izbjegavanja i pojačane pobuđenosti. Psihološke posljedice će se osjećati nakon što prođe pandemija, a sama dugotrajnost posljedica ovisi prvenstveno o nama samima te koliko smo uspješni u suočavanju s ovom specifičnom situacijom – napominje.

Savjet

Njegov općeniti savjet u ovoj situaciji je slušati preporuke stručnjaka te voditi brigu o tome koliko smo vremena izloženi dnevnim informacijama o situaciji s epidemijom. - Bitno je provoditi vrijeme s obitelji, baviti se hobijima i sportskim aktivnostima na otvorenome. Informirati se o dnevnim vijestima jednom, maksimalno dva puta dnevno. Osim epidemije možemo reći da nas je uhvatila i infodemija-informacijska epidemija vijestima. Često na portalima i društvenim mrežama znaju kružiti vijesti koje su često neprovjerene i nepouzdane, koje kod ljudi izazivaju zabrinutost, nelagodu i nepovjerenje prema službenim vlastima. Ukoliko primijetimo da nas informacije koje saznajemo uznemiruju, možemo par dana prestati pratiti iste i posvetiti se drugim stvarima koje nas ispunjavaju te se samim time i osjećamo bolje – savjetuje Svetislav Joka.