Prethodni članak
Sljedeći članak

'Tu smo radi naše djece, mladih i svih željnih znanja o načinu života svojih predaka'

Ove godine je 30 godina Udruge Lijepa naša Dubrava Zabočka, koja kontinuirano radi na očuvanju i promociji prirodne i kulturne baštine ovog našeg podneblja


U Dubravi Zabočkoj nalazi se Zagorska hiža, koja dočarava život jedne imućnije zagorske obitelji. Prekrasna drvena hiža s tradicijskom okućnicom uvijek je lijepo uređena, uz to sadrži i više 400 starinskih predmeta koji čine bogatu etnografsku zbirku koja se želi sačuvati. U njoj se održavaju brojne radionice, kojoj se posebno vesele djeca. Hiža je i u postupku proglašenja nematerijalnim kulturnim dobrom.

Seosko gospodarstvo obitelji iz okolice Zaboka
- Tradicijska okućnica Zagorska hiža prvi je veliki projekt Ekološkog društva Lijepa naša Dubrava Zabočka osnovanog 1991 godine. Ove godine je 30 godina postojanja, kontinuiranog rada na očuvanju i promociji prirodne i kulturne baštine ovog našeg podneblja. Okućnica je formirana u središtu naselja Dubrava Zabočka prema kriterijima muzeja na otvorenome, a s ciljem spašavanja i revitalizacije narodnog stvaralaštva.

Divlji deponij

Nastala je na mjestu divljeg deponija raznih otpadnih stvari, a na inicijativu osnivačice Društva gospođe Gordane Gregurić, a uz podršku mještana, gradskih čelnika i županije, na tom mjestu nastala je ova naša okućnica, kompleks od nekoliko tradicijskih objekata - Glavnu hižu u kojoj smo sada, na ulazu je ugravirana godina izgradnje 1922., Kočake, Klijet, Koružnjak, Komorica koja datira još od negdje sredine - kraja 19 stoljeća, ima 2 prostorije i fasada je premazana vapnom, a koji su na ovu lokaciju preseljeni iz obližnjih mjesta 1993.godine te recentni objekti pčelinjak i bunar također izgrađeni u tradicijskom duhu.

400 -njak eksponata

Sve zgrade sa pripadajućim inventarom- preko 400 eksponata, i dvorištem predstavljaju stambeno-gospodarsku cjelinu seoskih obitelji iz okolice Zaboka – istaknula je predsjednica Udruge Ljiljana Kebet. Od tada je Hiža mjesto druženja mještana, srodnih udruga i društava koji njeguju običaje, stara znanja, rukotvorstva zavičaja i gdje se kontinuirano već 30 godina održavaju radionice i manifestacije posebice one za djecu gdje volonteri zajednice prenose tradicijska znanja i vještine mlađim generacijama.

Obitelji s 10 i više djece
- Poruka njegovanja Hiže je prvenstveno prenijeti mladima način života njihovih predaka. Objekti čuvaju originalni tradicijski inventar i tu se može vidjeti način života predindustrijskog razdoblja ovog kraja - pokućstvo, posuđe, raznih predmeta i pomagala u domaćinstvu, svi su ti predmeti imali neku svrhu, nije bilo ukrasnih elemenata, tu su i narodne nošnje, domaće platno, tkalački stan gdje je prikazan način njegove izrade, razni vezeni stolnjaci, ručnici. Ova hiža je primjerak jednog bogatijeg gospodarstva, kakvih je u Zagorju zapravo bilo malo.

Klupe obrtače

Na zidovima je obavezno, a negdje i danas u kućama, raspelo, svete slike bez kojih ni jedna kuća nije bila, i nisu predstavljale ukras prostorije nego su predstavljale vrijednosti i značenje u svakodnevnom životu. Sobe su bile drugačije nego danas, većinom manje nego što je ova, u jednoj prostoriji je u pravilu bilo sve, kreveti, ormari, stol i stolci, klupe takozvane obrtače, a na kojima se je i spavalo, posebno djeca kojih je u ta vremena bilo više., kad je u obiteljima bilo 10-11 djece nitko se nije posebno iščuđivao – ističe predsjednica Kebet.

Tradicijski vrt

U Hiži imaju i zidanu peć i koja je i danas u funkciji, a kada imaju radionice obavezno zakure i pripreme ruclje jer je to deci jako zanimljivo. Redovito svake godine obilježavaju tradicijski Uskrs, rade tradicijske kolače, kekse na mašinu, zagorske štrukle, jabučne gibanice, u jesen obilježavaju dane kruha i plodove jeseni. Pripremaju domaći kruh - cijeli proces dobivanja od ružđenja kuruze što im je i najzanimljivoje i ružđe dok god ima, do mljevenja u žrvnom kolu. Priprema brašna, prosijavanje, mijesenje, pečenju u krušnoj peći i drugih pomalo već zaboravljenih jela. Ljeti pripremaju savijače od trešanja, kompote, a sve to zahvaljujući n članovima, mještanima, volonterima koji su demonstratori, čiste prostorije, održavaju tradicijski vrt. Udruga nema zaposlenih i svi smo tu na dobrovoljnoj bazi.

Radionice za djecu
Tradicijski Badnjak je naročito rado posjećen. - Radimo tradicijski božićni nakit kinč, zaštićeno dobro pri Ministarstvu kulture. To je je naše nematerijalno dobro jako ugroženo. To vidimo kad prvi razredi dođu k nama, onda se tome jako čude jer to nikad nisu vidjeli. I sam način kićenja tzv.cimera je drugačiji. Organizira se i darivanje za sv. Nikolu. Ove godine planiraju da to bude kao nekad, da djeca postave čizmice na prozor i čekaju što će dobiti.

- Naše radionice otvorene za sve zainteresirane, neovisno dali iz ovog našeg užeg ili šireg područja, Prijašnjih godina rado smo dočekali djecu i iz Stubice, područnih škola Vučak, Lepa Ves, Hruševec, bili su i osnovnoškolci iz Gornje Stubice, prije kakve 2 godine bili su svi 5 razredi s autobusom, naravno naši iz Špičkovine, Bedekovčine, Poznanovca, Sv. Križa Začretja. Prošle godine radionica iz znanih razloga nije bilo, vrijeme smo iskoristili za izradu naše web stranice, neke neophodne popravke na objektima, ali za ovu već imamo upite i nadamo se da ćemo moći organizirati nešto pred kraj školske godine. U planu nam je izrada domaće zlijevke. Trebamo popuniti naš vrt s nekom sadnicom tradicijskog cvijeća, ako ćemo ih moći nabaviti jer se je to već sada prilično dodošlo u starinskim vrtovima.

Posjetite ih!

Kad je vrijeme lijepo, radionice održavamo i vani – dodala je. Ekološko društvo je tijekom godina izdalo i nekoliko brošura, slikovnica, knjiga - to su Kulmeri, Oteti život zaboravu, Sv. Barbara v Dolu autorice Gordane Gregurić - to je isto jedan od većih projekata, 2008. na mjestu nekadašnjeg rudnika - ispred sada zatvorenog rudarskog okna podignuta je kapelica Svetoj Barbari, zaštitnici rudara, gdje se održavaju razna druženja mještana, svete mise, 2018 su izdali slikovnicu Kinč našeg Badnjaka, autorice Ljiljane Kebet, gdje su djeci što više pokušali približiti tradicijski božićni nakit kinč koji je obilježio Božiće njihovih sada već prabaka i pradjedova.

U idućem razdobljima namjeravamo pored radionica i više se baviti izdavaštvom uključiti tradicijsko ukrašavanje jaja -pisanice, i možda putem slikovnica obraditi i učiniti pristupačnim djeci još neke zanimljivosti iz povijesti. - Mi smo tu radi naše djece, mladih i svih željnih znanja o načinu života svojih predaka i ovom prilikom pozivam zainteresirane koji bi nas željeli posjetiti da nam se jave putem kontakta na našim mrežnim stranicama- zaključila je Kebet. A, mi smo zaključili prilikom posjete, da bi u ovakvoj hiži mogli i živjeti. 

Još članaka iz "Turizam"

Facebook

Životinja (uočena je srna) na autocesti A6 između tunela TUHOBIĆ i tunela VRATA. Molimo korisnike za dodatan oprez. Magla mjestimice smanjuje vidljivost na cestama u unutrašnjosti. Danas do 18:00 sati zbog održavanja automobilističk...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program