Foto i video: Rikard Jadan

Proteklog tjedna u vinogradu Tomislava Petrovečkog kod Svetog Križa Začretja održana je prezentacija poljoprivrednih dronova, a ono što je najviše priviklo pažnju okupljenih vinogradara iz raznih dijelova Hrvatske je bez sumnje bio veliki dron s rezervoarom od 30 litara, koji je namijenjen prskanju i gnojidbi vinograda i ostalih poljoprivrednih nasada. Inače, cjelokupnu prezentaciju održala je, u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, tvrtka Digital Agro, a njen direktor, Igor Frljužec, objasnio nam je kako je riječ o prezentaciji dvaju dronova koji bi znatno mogli pojednostaviti posao vinogradarima, ali i ostalim poljoprivrednicima koji imaju veće površine zasađene vinovom lozom ili voćkama.

 

'Više nije novost'

Kako je pojasnio Frljužec, prvi, manji dron, služi za 'izviđanje', a drugi, veći, za prskanje i gnojidbu. – Mali dron je dron za multispektralnu analizu, a drugi je dron DJI Agras T30, s trideset litarnim spremnikom. Uz to, predstavili smo i software pomoću kojeg se obrađuju svi ti podaci koje prikupi dron za multispektralnu analizu. Na taj način imamo bolju vidljivost svega i možemo utvrditi ima li možda kojih dijelova nasada kojima treba malo više posvetiti pažnje i slično. Ta multispektralna analiza je raspostranjena kod mnogih poljoprivrednika i danas više nije novost. Ovaj mali dron u nekih četrdesetak minuta može snimiti čak sto hektara poljoprivrednog zemljišta i mi kasnije na računalu, unutar sat, sat i pol, možemo procesuirati te podatke i vidjeti gdje su kritične točke u samom nasadu i što bi tu bilo pametno raditi – ispričao nam je Frljužec.

 

Zakonska regulativa

Kad je u pitanju dron za prskanje, njega za sada u Hrvatskoj najviše koriste voćari, kao i vinogradari koji se bave ekološkim uzgojem vinove loze. Razlozi za to su u zakonima RH koji se još uvijek nisu prilagodili novim tehnologijama, pa prskanje iz aviona i prskanje dronom tretiraju na jednak način. – Još uvijek imamo određenih izazova po pitanju pesticida. Tako da se trenutno dron DJI Agras T30 više primjenjuje za folijarno gnojivo i za ekološku proizvodnju u kojoj nema pesticida, odnosno u kojima se nasadi tretiraju ekološki prihvatljivim, prirodnim sredstvima. Tretiranje pesticidima iz zraka trenutno u Hrvatskoj nije dozvoljeno, ali radi se na tome da se ovakvi uređaji izuzmu iz 'tretiranja iz zraka' jer to nije klasični avion i nema isti učinak kao kad se to radi s avionom. Kad će to biti, ne znamo. Spominjao se kraj ove godine, ali teško je to predvidjeti. No, ima stvari koje se i sad mogu raditi tim dronom. Prvenstveno u ekološkoj proizvodnji u kojoj se ionako ne smije špricati s pesticidima. No i tu treba poštivati određene regule, odnosno, trebate imati licencu za pilota za dron i slično, kao što morate imati osiguranje za auto ili vozačku dozvolu kad se vozite – ispričao nam je Frljužec.

 

Daljinsko istraživanje

Ivan Krušelj iz Ministarstva poljoprivrede, koji je voditelj odjela za organizaciju ovakvih prezentacija, po struci je agronom-mehanizator, pa mu je ova tematika itekako poznata i s njom se svakodnevno susreće. Kako nam je rekao Krušelj, hrvatski su poljoprivrednici itekako zainteresirani za korištenje dronova. – Dron za multispektralnu analizu je, zapravo, samo nosač, koji nosi kameru koja snima i radi takozvano daljinsko istraživanje. Tako da ne morate ulaziti u svaku red u vinogradu da bi vidjeli stanje u nasadu, što je posebno korisno u velikim vinogradima. I preko tih snimaka i dodatnih obrada možete procijeniti kakvi su eventualni problemi u nasadu. Možda napad kakve bolesti, štetnika ili slično. I onda možete naknadno, uz dodatnu mehanizaciju koja podržava tu preciznu poljoprivredu, točno na tom mjestu ići u neku dodatnu zaštitu, gnojidbu ili što je već potrebno – rekao nam je Krušelj dodavši kako multispektralna kamera može čak detektirati i neke stvari koje ljudsko oko ne može vidjeti.

 

'Velika prednost'

Sam domaćin, Tomislav Petrovečki, bio je zadovoljan viđenim, no, kako je istaknuo, kad je riječ o prskanju dronom, još uvijek nije riječ o pravoj sadašnjosti, nego o budućnosti vinogradarstva u Hrvatskoj. – Ta je tehnologija još u razvoju. Negdje se već radi s time, no za samo prskanje vinograda kod nas još postoji ta zakonska prepreka oko upotrebe pesticida iz zraka, zbog čega smo mi danas ovdje za prezentaciju koristili običnu vodu. No, nakon što se riješi zakonska regulativa, tijekom nekoliko godina moglo bi to zaživjeti i kod nas. To će biti posebno korisno u situacijama kad nakon obilne kiše treba ići špricat na breg, a sve je mokro i zbog blata ne možeš s traktorom u vinograd. Zna se desiti da po četiri ili pet dana nakon obilne kiše ne možeš u vinograd, dok s druge strane dron to može odraditi odmah drugi dan. I to je velika prednost. No, sad kroz ovu demonstraciju smo gledali kako to funkcionira i ide li kako treba. I ja osobno sad to prvi puta vidim uživo. Trenutno mi je najinteresantniji ovaj mali dron za multispektralnu analizu, tim više što njime ne treba upravljati, već on snimanje odrađuje automatski – ispričao nam je Petrovečki. Također, dodao je kako upotreba drona za prskanje u budućnosti neće ovisiti samo o zakonskoj regulativi, nego i o ostalim parametrima, kao što je financijska isplativost, ali i mogućnost funkcioniranja na brijegu. – U ravnici to dobro funkcionira. Trebat ćemo vidjeti hoće li breg biti problem, ali nadam se da neće – kaže Petrovečki.

'Zagorski pionir'

Inače, da podsjetimo, Poljoprivredno gospodarstvo 'Vina Petrovečki', zapravo je poznati zagorski obrt i brend iz Svetog Križa Začretja, kojeg je 1995. godine utemeljio priznati zagorski vinar, sada pokojni Željko Petrovečki. Obrt je već dugi niz godina u vlasništvu Željkovog sina Tomislava, koji danas sa suprugom Martinom nastavlja gotovo tri desetljeća dugu tradiciju uzgoja vinove loze, proizvodnje vrhunskih vina te domaćih rakija i likera. Svoj vinograd na Petrovečki bregu između Križanča i Mirkovca kod Svetog Križa Začretja, obitelj Petrovečki stvarala je, proširivala i dosađivala postepeno, da bi u jednom trenutku on dosegao brojku od čak 60 tisuća trsova. - Prvo je bilo većinom graševina, silvanac, rajnski rizling, bijeli, sivi i crni pinot. No, trs ima svoj optimalni vijek trajanja, tako da danas više nemamo 60 tisuća trsova jer sam 36 trsova povadio. Dakle, ostalo je oko 24 tisuće starih trsova i zasadili smo 15 tisuća mladih trsova, tako da ih trenutno imamo nešto manje od 40 tisuća – otkrio nam je Petrovečki, koji kao i njegov otac Željko, koji je bio 'zagorski pionir' u sadnji vinograda na velikoj površini, sada postaje 'zagorski pionir' u praćenju najmodernijih svjetskih poljoprivrednih tehnologija.

.

.

.

 

POGLEDAJTE I VIDEO: