Prethodni članak
Sljedeći članak

Duboki tragovi 30 godina okupacije u Karabahu

Prošle godine, tijekom 44-dnevnog Domovinskog rata, Azerbajdžan je svoje povijesne teritorije oslobodio od okupacije. Čitav svijet se u ovom trenutku upoznaje sa zastrašujućom slikom Karabaha, koji je 28 godina bio pod okupacijom. Prema uputama predsjednika Republike Azerbajdžan Ilhama Alijeva, za veleposlanike, vojne atašee, glavne predstavnike međunarodnih organizacija i strane novinare u Azerbajdžanu, organiziraju se redoviti posjeti nedavno oslobođenim teritorijima. S tim u vezi, međunarodna izaslanstva nedavno su posjetila okruge Džabrajil i Zangilan. Diplomati su uživo svjedočili užasnim prizorima i zločinima počinjenim u azerbajdžanskim zemljama okupiranim gotovo 30 godina. Iz zajedničkih dojmova delegacija jasno se vidi da nisu u stanju razumjeti razlog armenske okrutnosti i mržnje prema okolišu, kulturnim i vjerskim spomenicima. Zapravo, za takvo ponašanje Armenaca nema logičnog objašnjenja.

Kao što su diplomati također naglasili, masovno uništavanje grobova, kulturnih i vjerskih spomenika i povijesnih mjesta u regiji Karabah, očigledan je pokazatelj da su teritoriji patili od okupacije. Nije slučajno što hrvatski veleposlanik u Republici Azerbajdžan, gospodin Zebić, usporedio zastrašujuću scenu u uništenom gradu Džabrajil s onom u Hrvatskoj prije 30 godina. Veleposlanik je, zajedno s ostalim predstavnicima diplomatskih misija, naglasio značaj kontinuiranog rada na miru, suradnji i razvoju u regiji.

Na žalost, gradovi Karabaha, nekadašnja prosperitetna područja u kojima su živjeli deseci tisuća ljudi, danas zbog masovnog uništavanja cjelokupne infrastrukture pretvoreni su u gradove duhova. Stoga nije slučajno što su tijekom nedavnog posjeta nedavno oslobođenim područjima strani novinari uništeni grad Agdam nazvali "Kavkaskom Hirošimom".

Iste riječi mogu se primijeniti i na druge gradove. Kao i Agdam, gradovi Zangilan, Džabrajil i Gubadli također su potpuno uništeni. Isto je učinjeno nakon završetka Prvog rata u Karabahu s ključnim ciljem da se unište tragovi kulturne baštine Azerbajdžana, a Azerbajdžance spriječe da se vrate na svoja područja. Uz očigledno kršenje načela Ženevskih konvencija, tijekom razdoblja okupacije u regiji Karabah se provodila i politika ilegalnog naseljavanja. U povijesne zemlje Azerbajdžana redovito su se naseljavali stanovnici Bliskog istoka armenskog podrijetla. Kako bi promijenili demografski sastav u regiji, Armenci su također umjetno naseljeni u okruzima Kalbadžar i Lačin.

Međutim, Karabah je povijesno pripadao Azerbajdžancima. Prije 200 godina u Karabahu uopće nije bilo Armenaca. Sporazum Kurakchay koji je kan Karabaškog kanata potpisao s Ruskim carstvom 14. svibnja 1805. ne sadrži nikakve podatke o etničkim Armencima. Naziv zemljopisnog područja također je azerbajdžanska riječ - kombinacija riječi "Gara (crni)" i "bag (vrt)". Danas se naziv područja u svim pravnim dokumentima također bilježi kao Nagorno-Karabah. Carska Rusija je iz istočne Anadolije i Irana u to područje dovela etničke Armence kako bi promijenila vjerski i etnički sastav određene regije. Prema sovjetskim statistikama, krajem 1970-ih gotovo 25 posto stanovništva (40 000 ljudi) u Autonomnoj regiji Nagorno-Karabah su bili Azerbajdžanci. 98% stanovništva naseljenog u Šuši bili su Azerbajdžanci. Međutim, nakon okupacije na tim teritorijima nije ostalo niti jednog Azerbajdžanca. Značajan broj Azarbajdžanaca je bio u Hankendiju. Regija Hadrut, kao i grad Hodžali u kojem su Armenci počinili brutalni genocid, zajedno s ostalim područjima bili su 100 posto naseljena Azerbajdžancima. Svi su ti ljudi bili podvrgnuti etničkom čišćenju, ubijeni, mučeni i deportirani. Zlodjela počinjena nad kulturnom baštinom tijekom razdoblja okupacije trebala bi biti predmet ozbiljnih misija za utvrđivanje činjenica.

Dok je više od 70 džamija u Karabahu uništeno, 128 drevnih albanskih crkava falsificirano je u pokušaju učiniti ih "armenskim". Nažalost, izvješća izrađena tijekom posjeta misija za utvrđivanje činjenica nekolicine međunarodnih organizacija nisu u potpunosti pokrivala ove iznesene činjenice. Vrijedno spomenuti da je Azerbajdžan, neprestano pokazujući istinski primjer tolerancije i prihvaćanja, prvo organizirao posjete predstavnika albansko-udijske zajednice oslobođenim teritorijima kako bi oni mogli obaviti svoje vjerske obrede. Nakon 28 godina albansko-udijska zajednica ponovno se molila u svojim povijesnim hramovima u Kalbadžaru i Lačinu.

Predstavnici diplomatskog zbora akreditiranih u Azerbajdžanu zemalja napokon su svjedočili činjenicama i stvarnosti koju mi godinama zagovaramo u svijetu. Činjenice iznesene tijekom posjeta također bi trebao pokriti svjetski tisak. Oni koji nekada nisu vjerovali u istinu, ne mogu pogrešno vjerovati u ono što sada vide.

Iskreno se nadamo da će se izvješća o misijama za utvrđivanje činjenica koje posjećuju oslobođene teritorije Azerbajdžana od sada pripremati objektivnije.

Autorica teksta: Konul Nurullayeva
Glava Azerbajdžansko-hrvatske skupine prijateljstva u Parlamentu Azerbajdžana

Još članaka iz "Sponzorirani članci"

Facebook

Vremenski uvjeti povoljni su za vožnju. Povremeno je pojačan putnički promet na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom na izlasku iz Hrvatske te s BiH i Srbijom na ulasku.    A1 Zagreb-Split-Ploče: -do 30.travnja od...

 
iz valute
u valutu

Tečajna lista služi isključivo u informativne svrhe i podliježe promjeni bez prethodne najave. Zagorje.com ne može jamčiti točnost tečajne liste koju koristi konverter. Prije provođenja stvarnih transakcija potrebno je provjeriti trenutni tečaj kod službene ustanove. Tečajna lista dohvaćena je prema online podacima Hrvatske narodne banke.

mojtv.hr - kompletan tv program