Snijeg je prekrio zagorje, što je ugodno oku, ali nosi i svoje opasnosti. Osim onih u prometu, tu su i one koje vrebaju s pročelja zgrada i ulica koje nisu očišćene pa su samim time i vrlo skliske.

Od silnih nakupina snijega na krovovima dio se jednostavno odvoji i padne podno zgrada, što može biti i više nego opasno. I upravo zbog toga ljudi bi morali biti svjesni svojih obveza po pitanju sprečavanja da se tako nešto dogodi. Odnosno, morali bi biti svjesni načina kako štetu naplatiti, odnosno od koga je naplatiti.
 
Prema zakonu o komunalnom redu, dužnost je stanara i vlasnika objekata da očiste snijeg s krovova jer u suprotnom ugrožavaju ljude i imovinu.

Ako vam je vozilo uništio snijeg i led s nečijeg krova, vlasnik kuće ili suvlasnici zgrade dužni su platiti štetu. U slučaju da vam grana ili drvo padnu na automobil, odštetu možete tražiti od gradskih ili općinskih službi koje su odgovorne za održavanje površina.

Ako imate kasko osiguranje, pojednostavit ćete i ubrzati proceduru dolaska do novca. Osiguranje će vam platiti štetu, a taj novac će poslije tražiti od onoga tko je odgovoran. Nemate li kasko, najprije pokušajte dogovorom tražiti podmirenje štete na automobilu ili, u krajnjem slučaju, novac tražite sudskim putem.

Prema zakonu o komunalnom redu, dužnost je stanara i vlasnika objekata da očiste snijeg s krovova jer u suprotnom ugrožavaju ljude i imovinu.

Do odštete možete i ako se ozlijedite na snijegu ili ledu. Ako zadobijete ozljede zbog toga što ste se poskliznuli na snijegu ili zbog padanja snijega s krova, možete za to tražiti odštetu od osiguravateljskog društva ili podići tužbu.

Za to je potreban odvjetnik specijaliziran za građansko pravo, dva svjedoka i dokumenti kao primjerice autobusna karta ako se ozljeda dogodila u autobusu.

Zastara je tri godine, ali počinje se računati tek od završetka liječenja. A kao i u slučaju materijalne štete, tako i za ozljedu odgovara vlasnik kojeg definira Zakon o vlasništvu.