Prethodni članak
Sljedeći članak

Na radionici homebrewinga kušali smo originalnu Črnu kmetsku pivu!

Poljoprivrednici su učili o žitaricama, njihovom skladištenju, načinu prerade, proizvodnji brašna, tijesta i tjestenine, proizvodnji hladno i toplo prešanih ulja uz kušanje te tehnologiji proizvodnje piva


U Vinariji i izletištu Micak u Humu Bistričkom organiziran je tečaj strukovnog osposobljavanja za poljoprivrednike na temu „Prerada ratarskih kultura“, u okviru Mjere 1 “Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja”, podmjere 1.1.2. Programa ruralnog razvoja 2014.- 2020. Kako je pojasnila Dragica Tresk Penezić, voditeljica Odjela za savjetovanje u ratarskoj proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede, poljoprivrednici su učili o žitaricama, njihovom skladištenju, načinu prerade, proizvodnji brašna, tijesta i tjestenine, proizvodnji hladno i toplo prešanih ulja uz kušanje te tehnologiji proizvodnje piva.

Pohađanje tečaja je za polaznike bilo besplatno, a polaznicima izobrazbe koji su upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava po završetku izobrazbe Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva izdaje potvrdu o završenom programu osposobljavanja. Tresk Penezić je najavila i nove edukacije za poljoprivrednike kao što su tečaj prerade voća, povrća, mesa i dr. Jedan od polaznika tečaja bio je Mario Cukovečki iz Oroslavja koji se na svom OPG-u bavi stočarstvom, ratarstvom i preradom bučinog ulja.

- Svakom bih preporučio ovakav tečaj. Definitivno je bilo zanimljivo, ali i korisno zbog razvoja kvalitete proizvoda. Posebno zanimljivo je slušati o proizvodnji pive u kućnim uvjetima, što je kod nas sve popularnije i jedan je novitet, koji i mene zanima – istaknuo je. Priča o craft pivovarama i kućnom pivarstvu vrlo je aktualna.

Zvonko Hursa iz Donje Stubice koji se već šestu godinu bavi ekološkim uzgojem povrća na tečaju je demonstrirao kako se kuha piva u kućnim uvjetima. - Ja bih razlikovao pivarsku industriju, zatim craft pivu, a onda i kućno pivo, tzv. homebrewing koje se proizvodi u malim serijama i svaka 'šarža' ispadne drukčija. Ljudi koji to rade iz hobija mogu si dati oduška i po svom guštu odraditi pivu kakve žele i jedva čekaju rezultat nakon šest tjedana da vide što će ispasti – prezentirao je Hursa, koji je na radionici kuhao od milja zvanu črna kmetska piva, jer kako kaže, njegov OPG dolazi iz Stubice. Opisao je postupak kuhanja pive ukratko.

- Vodu pripremimo dan prije, skuhamo je, sljedeći dan pretočimo da maknemo sve nečistoće koje se nalaze u vodi, maknemo talog i idući dan ukomljavamo pivu. Ukomljavanje znači namakanje na određenoj temperaturu određeno vrijeme da se iz sladova koji se već nalaze u ovoj smjesi izvlače šećeri. Ti šećeri će ostati u toj tekućini, nakon toga se ta sladovina kuha, dodaju se hmeljevi u raznim kombinacijama, količinama i varijantama, što daje gorčinu, aromu i pivi daje taj specifičan okus. U jednu ruku služe i za sterilizaciju i dezifenkciju pive. Nakon kuhanja cijela se ta smjesa od vode, šećera, sladova i hmelja hladi i prebaci u fermentor, gdje se u kontroliranim uvjetima događa fermentacija nakon što smo ubacili pivarske kvasce. Taj postupak u tom fermentoru traje 3 tjedna gdje kvasci prerađuju šećere u toj sladovini u alkohole i gdje se dalje razvijaju arome. Nakon toga krećemo u punjenje bačvica ili boca. Tu se opet događa proces karbonizacije, malo se doda šećera, malo se dohrane kvascem, začepite hermetički boce, tu nastane prirodni CO2 koji nakon 3 tjedna otvorite, čep pukne, malo se zadimi, izlaze arome, počnete točiti, stvara vam se pjena i nakon toga uživate - pojasnio je postupak.

To je Hursi zasada hobi, no ima zanimljive ideje. – Ove godine otvaramo ruralnu kuću za odmor House Green Hills iliti Kuća Bregi zeleni za smještaj desetak gostiju u kojoj bi našim gostima ponudili atraktivne sadržaje. Želja mi je povezati poljoprivrednu priču s odmorom, od primarne proizvodnje povrća, od sadnje, sjetve do berbe i prerade povrća u čemu bi se okušali i naši gosti. Isto tako mogli bi se okušati u proizvodnji pive, koju bi onda mogli kušati gostiju koji dođu nakon njih. Jedna od njih bila bi črna kmetska piva i blond piva, standard u kućnom pivarstvu. Ja bih je nazvao plavuša/napaljena plavuša jer se pjeni bez razloga – smije se Hursa, koji želi povezati više regija u raznim razdobljima. – Da nije samo turizam more, plaža, bazen i ležimo, ništa ne radimo. Primjerice, mogli bi tri dana brati gorke naranče na Lošinju i vratiti se u Zagorje raditi džem. To je samo jedan od primjera… Ušli smo priču s ride&bike, tako da će i kod mene biti jedan punkt za okrjepu. Cilj mi je promovirati aktivni odmor te zeleno i plavo – istaknuo je Hursa.

Još članaka iz "Marija Bistrica"

Facebook