Prethodni članak
Sljedeći članak

Znate li da imamo dodatan osjet? Znanstvenici: 'Nije nam jasno zašto'


Znanstvenici su otkrili novi način na koji ljudi mogu osjećati dodir - izravno kroz folikule dlake. Do sada se smatralo da samo živčani završeci u koži i oko folikula dlake mogu prenijeti osjet, no izgleda da to nije istina i da možemo "percipirati" dodir korijenom dlake.

Stručnjaci sa sveučilišta Imperial College London u Velikoj Britaniji su ustanovili da stanice u dijelu folikula dlake koji se zove vanjska ovojnica korijena (ORS) imaju veći postotak receptora osjetljivih na dodir nego ekvivalentne stanice u koži, piše Science Alert.

Zatim su proizveli laboratorijske kulture stanica folikula ljudske dlake zajedno s osjetilnim živcima. Kada su mehanički stimulirali stanice folikula dlake, aktivirali su se i okolni osjetilni živci. Štoviše, eksperimenti su pokazali da ORS stanice ispuštaju neurotransmitere serotonin i histamin kroz sićušne vrećice (vezikule) i na taj način šalju signale okolnim stanicama.

"Ovo je vrlo uzbudljivo otkriće jer se otvaraju nova pitanja. Zašto te stanice imaju takvu ulogu? Što još možemo naučiti od njih o načinu na koji naša koža osjeća dodir?" rekla je neuroinženjerka Parastoo Hashemi sa sveučilišta Imperial College London.

Mehanoreceptori su živčane stanice koje registriraju dodir; zbog njih možemo osjetiti lagani povjetarac ili čvrsti stisak ruke. A izgleda da stanice folikula dlake imaju posebnu interakciju s mehanoreceptorima niskog praga (LTMR), koji mogu zabilježiti nježne dodire.

Iako je već bilo poznato da dlake na tijelu igraju važnu ulogu u osjetu dodira, istraživači su otkrili detaljniju biološku interakciju između ORS stanica i LTMR-a koja seže izvan jednostavnog mehaničkog odgovora. Još je samo preostalo pitanje - čemu sve to?

"Još uvijek ne znamo zašto stanice folikula dlake imaju ulogu u procesuiranju laganog dodira. Budući da folikul sadrži mnogo završetaka osjetilnih živaca, sada želimo utvrditi aktivira li folikul dlake određene vrste osjetilnih živaca u sklopu za sada nepoznatog, ali jedinstvenog mehanizma", navodi bioinženjerka Claire Higgins sa sveučilišta Imperial College London.

Još članaka iz "Lifestyle"

Facebook